PRIZOR KOJI SE RIJETKO VIĐA

FOTO/VIDEO: DETONACIJA USPJEŠNO ODRAĐENA Otklonjeni dio sjevernog tornja spušten na zemlju, evo kako katedrala sada izgleda

Autor

Alen Vlahović/Leo Buljan/h

Dio sjevernog tornja Zagrebačke katedrale visok 13 i pol metara i težak 30 tona, skinut je u petak popodne kontroliranom eksplozijom, jer je zbog oštećenja koja je pretrpio u jakom potresu, 22. ožujka, postojala opasnost da se sruši i izazove još veća oštećenja katedrale i okolnoga prostora.

17.04.2020. u 17:56
Ispiši članak

Nekoliko minuta prije 18 sati detonirana je eksplozija u centru Zagreba. Zbog posljedica potresa oštećen je bio vrh sjevernog tornja katedrale pa je kontroliranom eksplozijom morao biti odstranjen.

Treba napomenuti da je zbog ove akcije građanima bio zabranjen pristup u radijusu od 120 metara ispred katedrale.

Podsjećamo, u potresu je stradao južni toranj Zagrebačke katedrale.

Vrh tornja težak oko 30 tona spušten je na dno.

Voditelj projekta uklanjanja sjevernog tornja zagrebačke katedrale Ivica Šerlija istaknuo je kako ovo nije prvi put da njegovi radnici rade na ovako zahtjevnom projektu u kojem dižu ljude u košare, a koji se trebaju nositi s vjetrom.

“Ovo nije ništa novo za nas. Što se same odgovornosti tiče, sve se radi u kontroliranim uvjetima. Tako se prate parametri dizalice i vjetra. Kad su svi sigurnosni uvjeti zadovoljeni, onda se ljudi podižu u košari”, objasnio je Šerlija.

Prema riječima načelnika Stožera Miroslava Cara, sjeverni toranj zagrebačke katedrale bio je oštećen na 72 redu tornja te je “uslijed potresa došlo do zakretanja gornjeg dijela i loma nosećih stupova na donjem dijelu 72. reda". Količine eksploziva koje su bile korištene za uklanjanje vrha sjevernog tornja zagrebačke katedrale bile su minimalne, 580 grama.

 Na današnji dan, 17. travnja, obilježava se i 94. godišnjica smrti arhitekta Hermanna Bollea, koji je bio zaslužan za plan njezine cjelovite obnove nakon velikog potresa 1880. godine.

Muzej za umjetnost i obrt (MUO) podsjetio je na tu slučajnost na svom Facebooku, najavivši da će u idućim tjednima prirediti online sadržaj posvećen tom "graditelju hrvatske metropole" koji je ostavio neizbrisiv trag u izgradnji Zagreba krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Posjetitelje svoje stranice provest će kroz Ciklus "Hermann Bollé – graditelj hrvatske metropole", uz nove priče i neke od najljepših fotografija, zahvaljujući istoimenoj izložbi održanoj prije pet godina u tom zagrebačkom muzeju, također teško stradalom u potresu.

Uz tu veliku izložbu objavljen je i opsežan katalog, svojevrsni vodič kroz Bolléov Zagreb, a temelji se na radu Dragana Damjanovića, autora koncepcije izložbe te dizajn Bachrach&Krištofić.

Kako podsjećaju iz MUO, Bolleovi projekti gradnje, obnove ili urbane opreme susreću se na gotovo svakom koraku grada, od njihovog muzeja do zagrebačke katedrale, Mirogoja, palače HAZU, stambene dvokatnice u Žerjavićevoj gdje je živio, ograde i portala Botaničkoga vrta do fontane i Meteorološkog stupa na Zrinjevcu.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.