HSS nestao u Dalmaciji, Dubrovniku i Požeško-slavonskoj županiji

U prvome krugu od 146 HSS-ovih kandidata za župane, načelnike i gradonačelnike, izabrana su 34 dužnosnika: samo jedan župan, dva gradonačelnika i 31 načelnik i to u pravilu u manjim općinama.

Kandidati HSS-a za načelnike i gradonačelnike u drugom krugu osvojili su pobjedu u samo 10 općina i dva grada pa je ukupan broj izabranih dužnosnika narastao na 46. Od toga je HSS na proteklim izborima ukupno izborio jedan mandat za župana, četiri gradonačelnika i 41 mjesto načelnika.

To 'u prijevodu' znači da je postotak uspjeha HSS-ovih kandidatura na ovim izborima bio 31 posto ili da je otprilike svaki treći istaknuti kandidat osvojio mandat. Ipak, statistički broj osvojenih načelničkih mandata mogao bi zavarati neupućenog promatrača u zaključku o snazi stranke i teritorijalnoj raspršenosti, budući da su mandati osvajani u pravilu u manjim općinama.

U drugom krugu HSS je pokušao dobiti tri grada, dobio je dva (uspjeh 66 posto), te 23 općine, a uspio je osvojiti 10 (uspjeh 43 posto).

Podsjetimo, HSS je u prvom krugu izborio samo jednog župana, a kandidate je imao za četiri mjesta (25 posto uspjeha). Od 25 kandidata za gradonačelnike pobijedila su samo dva (osam posto), od 117 kandidata za načelnike u prvom krugu uspjela su 31 (26 posto uspjeha).

Prema analizi izbornih rezultata koju smo dobili iz samog vrha HSS-a, HSS je najbolje rezultate ostvario u Zagrebačkoj županiji (10 izabranih: župan, gradonačelnik i osam načelnika) i Brodsko-posavskoj županiji (šest načelnika). Bez ijednog izabranog dužnosnika na lokalnin izborima HSS je završio u čak šest županija, a u šest županija dobio je samo po jednog načelnika općine.

HSS nije postigao nikakav uspjeh u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj županiji, Zadarskoj, Primorsko-goranskoj županiji, ali ni u Požeško-slavonskoj županiji gdje je HSS tradicionalno bio jak. To praktično znači da je HSS gotovo sasvim nestao iz Dalmacije, a s obzirom na dobiveni broj općina, u pravilu malih, zadržao je nazočnost u Međimurskoj županiji, Karlovačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je rezultat malo popravljen upravo u drugom krugu lokalnih izbora.

Pod vodstvom Kreše Beljaka, pokazuje analiza iz samog vrha Hrvatske seljačke stranke, HSS je jak u Zagrebačkoj županiji te u Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Zanimljivo je, međutim, da od pet potpredsjednika HSS-a u čak dvije njihove matične županije Hrvatska seljačka stranka ostvaruje nikakav ili jako loš rezultat na lokalnim izborima. Radi se o Ana Mariji Petin u Virovitičko-podravskoj županiji i Željku Lenartu u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Uspjeh HSS-a u Zagrebačkoj županiji oličen je uvjerljivim pobjedama u prvom krugu izbora i potvrđivanjem mandata za župana Stjepana Kožića, ujedno i potpredsjednika HSS-a, i gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka, predsjednika HSS-a.

Obojica su na izbore izašli kao koalicijski kandidati uz podršku SDP-a, a Kožić i HNS-a i Laburista.

Tajna snage HSS-a u Zagrebačkoj županiji krije se u izdašnoj financijskoj podršci lokalnog tzv. crvenog tajkuna Želimira Kodrića, vlasnika Samoborke i bivšeg najznačajnijeg dioničara Peveca.