Hrvatsko susjedstvo je obrambeni izazov i trebamo biti pripremljeni!

"O tome ima li potrebe za uvođenjem vojnog roka može se zaključivati tek kada se sagledaju sigurnosne i obrambene ugroze kojima je Hrvatska izložena. To nije rasprava koja se može voditi ovako kao što se to kod nas čini; 'na prvu loptu' preko medija. Kada imate sve informacije koje imaju oni koji se bave strategijom obrane - onda se treba donijeti odluka o tome kakva vojska Hrvatskoj treba i koji oblici organizacije su najprimjereniji", rekla je Višnja Starešina i dodala kako je sve ostalo politiziranje s vojskom, što nije dobro, ili je pokazatelj loše pripremljenosti.

Starešina je istaknula kako smatra da je ova rasprava na samom početku.

"Nije dobro spekulirati s odgovorom DA ili NE. Osobno, ako se pokaže da bi služenje vojnog roka moglo pridonijeti sigurnosti i obrambenoj sposobnosti, nemam ništa protiv toga".

Na upit prijeti li nam rat, Starešina odgovara:

"Nije nikakva tajna da se Hrvatska, Europa i svijet nalaze u ratu, to jest, u različitim oblicima specijalnih i hibridnih ratova, kao što su propagandni i informacijski ratovi među državama. Tu je i ruski utjecaj, ali i glavna opasnost prema Trumpu - ona od islamskog terorizma. To su novi oblici ratovanja koji su različiti od konvencionalnih ratova kojima smo bili izloženi."

Provokacije od strane srpske državne politike - povod za konflikt

S duge strane, dodaje, svjedočimo nizu provokacija koje dolaze, posebice od srpske državne politike, koje mogu biti povod za konflikt.

"Ne vjerujem da je moguć rat kakav smo imali 1990.-ih godina, ali konflikti nižeg intenziteta ili nekih drugih oblika su izvjesni i mogući. Od Crne Gore, sjevera Kosova do BiH, na različitim mjestima. Hrvatsko susjedstvo je sigurnosni i obrambeni izazov. Trebamo biti pripremljeni. Svako podcjenjivanje i omalovažavanje je ili nerazumijevanje stanja ili namjerno zanemarivanje opasnosti."

Na upit je li četiri tjedna premalo za obuku, Starešina odgovara:

"Bilo bi neozbiljno spekulirati o tome koliko tjedana i kakav oblik obuke mora biti. Prvo moramo vidjeti što nama treba, a onda ljudi koji imaju uvid u sve sigurnosne izazove moraju dati prijedloge kako se to može učiniti".

Usporedila je i Hrvatsku s Izraelom gdje muškarci služe vojni rok od tri, a žene od dvije godine. Zašto je njima potrebno da žene služe vojni rok, a nama ne?

"Država Izrael je zaključila da je uz njihove sigurnosne ugroze nužno da i žene služe vojni rok. Kod nas tek moramo imati procjene opasnosti i rizika, a onda se donosi odluka da li žene moraju služiti vojni rok".

O tome kako bi trebala uzgledati obuka, Starešina još ne želi nagađati.

"To se odlučuje na samom kraju, sukladno o potrebama. Nije dobro da političari potiču takve rasprave dok nije sazrio trenutak za to", zaključila je Višnja Starešina za direktno.hr.