Hrvatskim tlom i danas hodaju oni koji su ubijali i mučili naše vojnike i civile

Možemo sada reći kako je dovoljno vremena prošlo za "upoznavanje" sa sustavom kojim rukovodite. Jeste li zadovoljni?

Županija je veliki sustav i u pravu ste kada kažete kako je trebalo vremena za upoznati se s načinom na koji stvari funkcioniraju. Mogu reći da sam ga do sada vrlo dobro upoznao i da ima stvari i odjela koji dobro funkcioniraju, no ima i onih koji mogu puno brže i bolje. Za sada smo uspjeli ubrzati tempo i postalo je jasno tko su osobe koje taj tempo mogu i pratiti. Pred nama je do kraja ove godine puno posla u slaganju odjela unutar županije kao i ljudi koji će voditi te odjele kako bi bili što efikasniji. Od nove godine krećemo s jednom novom pričom na istoku Slavonije. Osječko-baranjska županija ima sve potencijale da bude snažna i razvijena županija koja će biti predvodnica gospodarskog rasta ovog dijela Hrvatske.

Ponovo spominjete potencijale, koji su to potencijali koji se mogu snažnije iskoristiti i što će oni donijeti Slavoncima i Baranjcima?

Prvi i najveći potencijal je turizam naše županije. Sporadično je razvijan tijekom posljednjih godina i premda je Županija donijela kvalitetnu strategiju razvoja turizma, nije se puno učinilo do sada. Ono što nedostaje za ozbiljnije bavljenje turizmom na našem području osnovna je turistička infrastruktura koja uključuje smještajne kapacitete. Istovremeno, moramo graditi i kvalitetniju turističku priču uzimajući u obzir zaista široku paletu turističke ponude. Dolazak u Baranju, na primjer, ne smije više biti jednodnevni izlet jer mi imamo što ponuditi turistima i tijekom nekoliko dana. Otvaranje Ureda za kontinentalni turizam prvi je korak jer će upravo sve inicijative i kretati iz tog ureda kao i koordinacija svih turističkih aktivnosti na terenu. Kopački rit ne moramo posebno hvaliti, njegove su ljepote prepoznate i van granica Lijepe naše, zatim mnogobrojni dvorci, Državna Ergela, pa gastro i eno ponuda. Baranja ima sve preduvjete da bude kraljica kontinentalnog turizam Hrvatske. Sve to skupa nije doseglo razinu koju može doseći u jako kratkom vremenu. Turizam će generirati nova zapošljavanja, ostanak ljudi na svojim poljima i vinogradima i time potaknuti i gospodarski rast.

Govorite o generiranju gospodarskog rasta i ostanku Slavonaca i Baranjaca u selima. Što možete ponuditi poljoprivrednicima?

Naš najatraktivniji projekt, da ga tako nazovem jer je najbolje odjeknuo u medijima, je Besplatna školska prehrana. Možda se na prvu činio populističkim, no on kao i svi drugi projekti koje predlažemo imaju glavu i rep. Osim što će osnovnoškolci s područja cijele Županije imati besplatan obrok, a njihove ćemo roditelje osloboditi jednog troška, važno je i to što ćemo proizvode nabavljati od naših lokalnih OPG-ova. Projekt kreće od 1. siječnja iduće godine i nisam siguran da ćemo moći tu količinu domaće hrane nabaviti sa slavonskih i baranjskih polja u prvom trenutku, no zasigurno ćemo potaknuti postojeće OPG-ove za intenzivniju proizvodnju kao i druge mlade poljoprivrednike da se odluče za otvaranje OPG-a i proizvodnju ekološki ispravne hrane. Projekt vrijedi više od 20 milijuna kuna i jednom kad zavrtimo taj krug s polja na školski stol, sav taj novac bit će uložen u domaću proizvodnju naših ljudi. U pripremi je i izgradnja Distributivnog centra gdje bi naši OPG-ovi mogli skladištiti svoje voće i povrće kako bi bili konkurentni na tržištu. Radit ćemo intenzivnije na brendiranju Slavonije i Baranje kao i naših proizvoda. Posebno bogatstvo koje mi ovdje imamo, a ne koristimo dovoljno, autohtoni su proizvodi koje ćemo zaštititi oznakom izvornosti podrijetla.

Nedavno ste proglasili stanje elementarne nepogode zbog suše za gotovo sve jedinice lokalne samouprave. Kako spriječiti veću štetu poljoprivrednika?

Imamo nekoliko modela kako izbjeći ili barem umanjiti štetu nastalu elementarnim nepogodama, osobito sušom. Sustavi navodnjavanja budućnost su poljoprivredne proizvodnje. U ovom trenutku imamo spremna tri sustava koja ćemo prijaviti čim se otvori natječaj iz Mjere 4.3., riječ je o sustavima Mala šuma-Veliki vrt, Budimci-Krndija i Dalj za koje imamo sve potrebne dozvole. U fazi smo pripreme i projektiranja još devet, što znači da ukupno pripremamo 12 novih sustava navodnjavanja u Osječko-baranjskoj županiji. Svjesni smo kako priključenje na sustav iziskuje trošak za korisnike pa smo i tu odlučili pomoći, pokrenuli smo inicijativu prema Ministarstvu poljoprivrede da se korisnike oslobodi ili da im se smanji naknada tijekom prvih godina korištenja sustava. Vjerujem kako će sustavi prve dvije godine bili u fazi "probnog rada" te se neće naplaćivati naknada za navodnjavanje za krajnjeg korisnika.

Može li se što napraviti po pitanju razvoja gospodarstva? U Općini Antunovac Gospodarska zona iznimno je uspješna, Osječko-baranjska županija ima dobar međunarodni položaj, no od gospodarstva za sada nismo puno vidjeli.

Upravo tako, na mikro primjeru smo pokazali da se može. No kao i za sve drugo, moramo pripremiti osnovnu infrastrukturu. Nalazimo se na izvrsnom geostrateškom položaju, ali potencijalnim ulagačima moramo ponuditi bolju prometnu povezanost kako bi bili konkurentni. Zato me raduje projekt Luke rasutih tereta vrijedan 150 milijuna kuna kao i nastavak izgradnje Koridora 5C. Pred nama je još Zračnu luku Osijek ucrtati na kargo kartu Europe jer ona s obzirom na svoj položaj može biti vodeća kargo zračna luka ovog djela Europe. Ovim velikim infrastrukturnim projektima stvorit ćemo preduvjete za dolazak investitora u Osječko-baranjsku županiju. Želja nam je postati poželjna destinacija za ulagače, a za to imamo sve preduvjete.

Najavili ste i novu Javnu ustanovu, a vezana je uz Europske fondove. Kada bi ta ideja trebala zaživjeti?

Od početka iduće godine Osječko-baranjska županija imat će Javnu ustanovu za projekte EU. Ona će biti na raspolaganju svim jedinicama lokalne samouprave. Najveći problem malih općina s malim izvornim proračunom jest što nisu imali sredstva ni za pripremu projekta, no prije nekoliko dana je otvoren javni poziv na koji se upravo oni mogu javiti kako bi se iz Fonda Ministarstva regionalnog razvoja financirala projektna dokumentacija. U stalnom sam kontaktu s gradonačelnicima i načelnicima i nema više izgovora za nekorištenje sredstava iz EU fondova. Svi preduvjeti su im tu, na njima je samo da rade. Onoliko koliko je jaka najslabija općina u našoj županiji, toliko je jaka i županija. Važan je ravnomjeran razvoj svih krajeva županije i na tome ću inzistirati i dalje.

Iako ste zbog nespojivih dužnosti ostali bez saborskog mandata i više ne predsjedate Odborom za ratne veterane, još uvijek vas često viđamo kao izaslanika predsjednice ili premijera te i kao župana na brojnim događajima vezanim uz sjećanje na Domovinski rat.

Nedavno smo bili u Žepču na poziv njihovog načelnika na obilježavanju 25. godina od osnutka 111.xp brigade HVO-a, zatim se Dan nestalih osoba ove godine s centralnim događanjem preselio iz Zagreba u Osijek tako da smo i tamo na neki način bili domaćini. Domovinski rat me odredio kao osobu i moja se sjećanja često vraćaju u to razdoblje mog života. Iskustvo iz prošlosti i danas mi pomaže da stvari sagledam drukčije i možda ne reagiram uvijek u istom trenutku, ali sam u potpunosti okrenut budućnosti jer želim stvoriti pozitivno ozračje za odrastanje mojih četvero djece kao i druge djece Osječko-baranjske županije. Iako sam u poslu pogledom čvrsto fokusiran u budućnost, postoje stvari koje se ne smiju zaboraviti. A to je žrtva koju je Osječko-baranjska županija podnijela u Domovinskom ratu i koja nas dužnosnike obvezuje na služenje svom narodu. Ono s čim se nikada neće pomiriti i što ću glasno reći u svakom prilici je da hrvatskim tlom i danas hodaju oni koji su mučili i ubijali naše vojnike i civile. 1500 osoba se vode nestalima i najviše ih je s našeg područja. Siguran sam da oni koji su počinili zločine jako dobro znaju gdje su njihova posljednja počivališta, samo je potrebna snažnija volja državne vlasti da to i iskomunicira.