Hrvatski stručnjak o Francuskoj: 'Ako se plašimo demokracijom, onda smo na niskim granama'

Pobjeda stranke Nacionalno okupljanje krajnje desne liderice Marine Le Pen u prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj bila je posve očekivana. Sve predizborne ankete i istraživanja upravo su to i pokazala, tako da je rezultat u skladu sa svim očekivanjima, napominje Denis Avdagić. Prema njegovim riječima, u drugom krugu izbora moglo bi doći do preslagivanja karata.

"Negdje su dva kandidata, najčešće tri, negdje i četiri, a ukoliko bude koalicijskog povlačenja trećih stranaka kao forme borbe protiv njezine stranke i kandidata, naravno da će stvari izgledati drukčije", smatra Avdagić te ističe kako je sada jasno da Emmanuel Macron više nema svoju auru u francuskom društvu. Stvorio je stranku koja je isključivo njegova, 2027. završava mu predsjednički mandat, a istodobno nije iznjedrio nikoga tko bi se mogao smatrati njegovim nasljednikom.

Za našeg političkog analitičara, kraj Macronova mandata na čelu Elizejske palače ujedno je i njegov politički kraj. Le Pen je, kako naglašava, za razliku od aktualnog predsjednika Francuske, uspjela iskoračiti s Jordanom Bardellom kao novim imenom na desnoj političkoj sceni te generalno pokazati svoju snagu naspram Macrona.

FOTO: Screenshot/X

Demokratski deficit zarazan za cijeli svijet

"Čini se da je demokratski deficit zarazan za cijeli svijet. Nacionalno okupljanje sada ima priliku i sve će ovisiti o njihovoj retorici ovih dana", ustvrdio je Avdagić te napomenuo kako bi prava konkurencija Marine Le Pen mogla biti jedino Macronu bliska predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde. Upravo njezino ime u francuskim se političkim krugovima već neko vrijeme spominje u kontekstu predsjedničke kandidature. Francuska, naime, ima prezidencijalni sustav, pa smo Avdagića pitali i kako bi u tom svjetlu mogla funkcionirati nova vlast, pobijedi li i u drugom krugu stranka Marine Le Pen.

"U slučaju tzv. tvrde kohabitacije, a s obzirom na predsjednički sustav u kojem šef države ima široke ovlasti kad su u pitanju vanjska i obrambena politika, veliko je pitanje kako bi to izgledalo iz europskoga kuta, odnosno kad bi predsjednik dolazio na Europsko vijeće ili NATO-ov samit, kao i čiju bi politiku zastupao kad su u pitanju migracije, a znamo da Macron i Nacionalno okupljanje tu imaju dijametralno suprotna stajališta".

Na pitanje treba li događaje u Francuskoj gledati kao Macronov osobni poraz ili rezultat generalnog skretanja Europe udesno, Denis Avdagić podsjeća na Macronovu nepopustljivost po pitanju mirovinske reforme, prosvjede 'žutih prsluka', a ukazuje i na jedan važan element, a to je demografska slika Europe.

FOTO: HINA/IK

Europljani nisu zadovoljni

"Europa stari - postajemo kontinent staraca, a znamo da ljudi što su stariji - postaju konzervativniji. S druge strane, činjenica je da ljevica nije  našla odgovor na izazove današnjice, loša im je komunikacija i prezentacija, lijeve i liberalne politike postale su zelene, a jasno je da Europljani nisu zadovoljni zelenim politikama. Ljudi su nezadovoljni i  šalju svoje poruke. U svemu se puno bolje snalaze desne stranke kao što je Nacionalno okupljanje", smatra Avdagić.

Dodaje i da jedno vrijeme nije bilo generacije koja je bila zainteresirana za politiku. Prema njegovim riječima, manjak novih lica na političkoj sceni realnost je čitave Europe. No, koliko se građani Europe trebaju bojati jačanja i sve većeg utjecaja krajnje desnice? "Sve dok je to odraz demokracije, rezultate moramo prihvatiti. Naravno, ako se ne radi o protuustavnim djelovanjima. Dogodilo se i da je Velika Britanija istupila iz EU-a, ali to je bila volja njihovih građana", kaže Avdagić. 

Počeli izbori koji će odrediti budućnost Europe: Moglo bi doći do drastične promjene

Analitičar zaključuje i da je vrlo važno pitanje želimo li da milenijski projekt Europe opstane. Prema njegovim riječima, plašenje građana Europe je nekorektno. "Ako smo došli do toga da se plašimo demokracijom, onda smo na niskim granama. Izgubimo li demokraciju - izgubili smo sve", zaključuje.