GRAĐANI POKRENULI PETICIJU
'HRVATSKI PROLJEĆAR' Vladimir Veselica trebao bi dobiti ulicu u rodnom Sinju!
Svakodnevno koračamo ulicama poznatih ličnosti Hrvatske. Međutim, vidljivo je kako većina njih nosi imena povijesnih osoba koje su hrvatsku kulturu i umjetnost zadužili u njenim najranijim počecima. Na žalost, očito je kako u nadijevaju ulica nedostaju i oni koji su hrvatsku zadužili u ne tako nam davnoj prošlosti.
Prepoznali su to i građani Sinja koji su pokrenuli peticiju za skupljanje potpisa za dodjelu ulice Vladimira Veselice u gradu Sinju.
Naime, kako su u opisu peticije napisali smatraju kako je tijekom cijelog života Vladimira Veselica isticao ''ljubav prema rodnom zavičaju, Gradu Sinju, rodnim Glavicama'', te stoga ''zaslužuje valorizaciju i tako da dobije u svom rodnom kraju trajni znamen, odnosno ulicu ''.
Podsjetimo, Vladimir Veselica rodio se u selu Glavicama 1938. Nakon završene gimnazije u Sinju, diplomirao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Poslijediplomski studij pohađao je na Visokim europskim studijima u Strasbourgu. Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu doktorirao je 1969. ekonomiju na temu "Utjecaj materijalnih i institucionalnih faktora na položaj i razvoj društvenih privreda socijalističkih republika i Jugoslavije". Godine 1970. pokrenuo je i uređivao Hrvatski gospodarski glasnik.
Vladimira Veselica, zajedno s bratom Marko bio je jedna od ključnih figura hrvatskog proljeća. Josip Broz Tito i Vladimir Bakarić krajem 1971. proglasili su ih jednim od najvećih neprijatelja jedinstva Jugoslavije.
Nakon završetka hrvatskog proljeća, braća Veselica gube sva građanska pravo i posao. Istaknimo još kako je u montirano procesu Marko Veselica kao prvooptuženi završio u zatvoru, a braća su postali simbolom hrvatske opstojnosti.
Veselica je bio jedan od sudionika Plešivičkog sastanka, tajnoga inicijativnog skupa hrvatskih intelektualaca 19. siječnja 1989. na kojemu je osnovan Hrvatski demokratski zbor, kasnija Hrvatska demokratska zajednica te još pet različitih stranaka.
Uz Marka Veselicu i Ivana Gabelicu, bio je dijelom čelne skupine antikomunističkih disidenata i hrvatskih domoljuba koja je 4. studenoga 1989. osnovala Hrvatski demokratski savez (kasnija Hrvatska demokratska stranka). Neko je vrijeme bio u predsjednik te stranke koja je nastupila na parlamentarnim izborima 1990. kao dio Koalicije narodnog sporazuma.
Od 31. srpnja 1991. bio je ministar u trećoj Vladi RH kojom je predsjedao Franjo Gregurić, poznatoj i kao Vladi demokratskog jedinstva.
Godine 1996. uređivao je Hrvatsku gospodarsku reviju, a bio je i član uredničkog odbora biblioteke Hrvatska gospodarska misao i redoviti sveučilišni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, te ravnatelj njegovog Znanstveno-istraživačkog centra.
Obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskog društva ekonomista te je bio član Izvršnog odbora Svjetskog društva ekonomista i ekonomskih znanosti i HDZ-a. Godine 2007. postaje članom nadzornog odbora Croatia Lloyda (bivšeg Zavoda za reosiguranje, osnovanog 1. siječnja 1968., kasnije poznatog pod imenom Slavija Lloyd).
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.