Hrvatski političari u 20 godina nisu ništa riješili sa Srbijom

„Ne znam zašto se u cijeloj priči izdvaja Njemačka. Merkel nije očitala nikakvu bukvicu Kovaču. Vjerojatno ga je pitala nešto što su svi znali. Čitava međuvladina konferencija je bila pripremljena.Hrvatska je u svojim stavovima tijekom pregovora o kriterijima i prijelaznim mjerilima unutar Poglavlja 23 jasno definirala temeljne, nacionalne i ključne kriterije RH. Inzistirali smo da se pojam regionalne jurisdikcije izbjegava. Ako se izbjegne, teško bi ga se bilo i primjenjivati. Srbijanski ZORZ je zakon koji se temelji na diskriminaciji pravnih sustava U međunarodnom pravu poznajemo institut univerzalne jurisdikcije koji se razlikuje od onoga što je Srbija proglasila“, istaknuo je Galli.

Na pitanje ima li Hrvatska, ukoliko hrvatski branitelji budu u Srbiji uhićeni za ratne zločine, mehanizme za blokadu pregovora, Galli je kazao da su mehanizmi koje Hrvatska ima danas jači od onih prije dva dana.

„U poglavlju smo definirali kriterije koje Srbija mora ispunjavati da bi učinila korak prema EU. Ukoliko to ne učini, tada možemo upotrijebiti sve što nam stoji na raspolaganju, možemo blokirati daljnje pregovore“, istaknuo je Galli.

„ Hrvatska je trebala Srbiji trebala uvjetovati nastavak puta ukidanjem članaka ZORZ-a. Pomiješala je sva poznata načela, uzela si ulogu malog Haaga i tako ne može udovoljiti uvjetima zemlje kandidatkinje. Tražila sam bivšu Vladu da postave Srbiji određene uvjete, a kada je nastupila nova Vlada, postojala je dvojba da li da blokira Srbiju ili se kroz prijelazna mjerila pokuša izboriti prava. Hrvatska vlada se odlučila za blažu varijantu. U mjerilima jesu ugrađeni naši zahtjevi, ali nisu postavljeni izrijekom. Nije se smjelo dogoditi da je u očima međunarodne javnosti to prikazano kao bilateralno pitanje, a sve su analize pokazale da je riječ o kršenju prava. Izrijek je trebao postojati kako bi branitelji imali sigurnost“, naglasila je Petir.

„Hrvatska diplomacija nije pognula glavu, no to su učinili HDZ i Kovač. Ne samo da su pristali na nejasne uvjete, nego se Kovač nije ni udostojio otići u Brisel braniti državne interese“, kazao je Klisović, dodavši da je Dačić kazao da neće ukinuti Zakon o reginalnoj jurisdikciji na zahtjev Hrvatske, nego na zahtjev Bruxellesa, nakon čega hrvatska Vlada nije reagirala.

„Političari u 20 godina nisu ništa riješili u vezi bilateralnih pitanja. Možda su diplomati zaboravili što se uvjetovalo Hrvatskoj prije pregovora. Morali smo odraditi posao prije otvaranja Poglavlja 23, Srbija to nije trebala. Iznenađeni smo što se nije razgovaralo s ljudima koji cijelo vrijeme žive u strahu, s hrvatskim braniteljima. Ako Srbija uhiti hrvatskog branitelja, on će ostati u zatvoru i to je problem. Samo prije izbora se razgovara s hrvatskim braniteljima. Oni koji su donijeli odluku o otvaranju poglavlja, nemaju potporu hrvatskih branitelja“, istaknuo je Glogoški.

Pretpostavljam da crne liste postoje, a na njoj je i general Miljevac. Ostali smo taoci u Hrvatskoj, a oni koji su sudjelovali u agresiji ljetuju na Jadranu, dodao je.

„Srbija ne može imati ovlasti suditi, otimati i maltretirati u zatvoru hrvatske branitelje. Nikakva tajna nije da na stranicama srbijanskog tužiteljstva stoji priopćenje od prošle godine da vode procese protiv više od 220 osoba, a riječ je o hrvatskim braniteljima. Postoji informacija da je oko 300 branitelja  i da je hrvatskoj strani ta lista predana. Upozoravala sam da se ta informacija dostavi ljudima na tom popisu. Mislim da je nova Vlada, bez obzira na pritiske, trebala povući hrabar potez jer ćemo ga očito morati povući ukoliko Srbija ne promijeni način ponašanja, a napredak se očito ne događa“, ocijenila je Petir.

„Ja za listu od 220 imena nisam čuo. Bez obzira tko iz redova SDP-a bude ministar, nećemo dozvoliti da Srbija napreduje dok se ne razriješi pitanje jurisdikcije. Pozadina tog zakona je politička jer kad se od Srbije prije 13 godina zahtijevala suradnja s Haagom i procesuiranje ratnih zločinaca iz Srbije, onda su donijeli zakon koji proširuje jurisdikciju na Hrvate i Bošnjake. Pravno je zakon potpuno nepotreban“, objasnio je Klisović.