AKTUALNO PITANJE
Hrvatski nacionalni identitet nosi dodatnu težinu: 'Za koga bi se mladi danas borili?'
Organizacija Svjetski savez mladih s ciljem da približi mladima aktualne teme pripremila je razna predavanja i okrugle stolove. Sve kreće od ponedjeljka, a tome smo razgovarali s tajnicom udruge Lucijom Mrkša.
Za portal Direktno je najavila Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska koji je organiziran kao konferencija, a sastoji se od pet događaja. Rekla je da su prva četiri dana posvećena okruglim stolovima i panel-raspravama o važnim i aktualnim temama koje utječu na suvremeno društvo i o kojima je važno potaknuti mlade na aktivno promišljanje i sudjelovanje. Završni, peti dan, rezerviran je za donatorsku večer, prigodu na kojoj Savez okuplja sve sadašnje i bivše članove, podržavatelje te suradnike udruge. Na ovoj večeri, kazala je, predstavit će postignuća svoga rada tijekom protekle godine te prikupljati donacije koje im pomažu u ostvarivanju svakodnevnih ciljeva i misije udruge.
Prva tema koju će obraditi je vojni rok i nacionalni identitet, druga je umjetna inteligencija, odnosno gubimo li inteligenciju uporabom umjetne inteligencije. Nadalje, moderni trendovi u obitelji bit će treća tema, a ulogu palijativne skrbi obradit će kao četvrtu. Detalje o lokacijama, vremenu, kao i govornicima okruglih stolova možete pogledati na njihovim društvenim mrežama. Mrkša nam je kazala kako se pri odabiru teme vode potrebom da pokriju aktualna i relevantna pitanja današnjice (poput vojnog roka i umjetne inteligencije), o kojima mladi trebaju raspravljati, te ih povezuju s temeljnim vrijednostima njihova djelovanja, poput zaštite života kroz podršku palijativnoj skrbi kao zdravoj alternativi eutanaziji te nastoje ponuditi sveobuhvatan, tradicionalan pogled na moderne izazove obiteljskog života.
"Svrha Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska, našeg glavnog godišnjeg događaja, jest promoviranje rada i misije naše udruge te poticanje konstruktivnog dijaloga o ključnim pitanjima suvremenog društva. Kroz ovaj događaj želimo inspirirati mlade da se aktivnije uključe u društvene procese i prepoznaju važnost svog djelovanja u zajednici", rekla nam je. Jedna od tema i aktualno pitanje u Hrvatskoj je uvođenje vojnog roka. Naša sugovornica je istaknula da je tema odabrana kao odgovor na nove zakonske promjene koje stupaju na snagu 1. siječnja 2025. godine, kada će vojni rok ponovno postati obvezan.
FOTO: HINA/Ured predsjednika Republike Hrvatske/Dario Andrišek
'Za koga bi se mladi borili u suvremenom kontekstu?'
"Ova aktualna tema otvara niz važnih pitanja, posebice u kontekstu današnjih globalnih okolnosti – od ratova i naoružanja do sveprisutne nesigurnosti u svijetu. U takvom okruženju važno je razmotriti kako se vojni rok može povezati s nacionalnim identitetom i kako potaknuti mlade na promišljanje o vrijednostima i pripadnosti. Pitanje nacionalnog identiteta u Hrvatskoj nosi dodatnu težinu s obzirom na iskustva iz 1990-ih, kada je nacionalni identitet bio ključan za stvaranje samostalne države. No, danas je pitanje složenije: za koga bi se mladi borili u suvremenom kontekstu? Za Europsku uniju, NATO, ili za neovisnu Hrvatsku, koja je, unatoč svojim ograničenim resursima, prošla kroz velike povijesne promjene kako bi se izborila za svoju samostalnost?", kazala je.
Nadalje, poručila je kako upravo zato smatraju da je ova tema vrijedna dublje analize i otvorenog razgovora. "Panel će okupiti stručnjake iz područja obrane i nacionalne sigurnosti, sociologe te predstavnike mladih. Gosti će govoriti o utjecaju vojnog roka na osobne vrijednosti i osjećaj pripadnosti, kao i o mogućim alternativama koje bi mogle zamijeniti vojnu obuku u jačanju nacionalne svijesti. Razgovor će započeti kratkim uvodom u povijest vojnog roka i njegovu ulogu u oblikovanju identiteta u prošlosti, nakon čega slijedi otvorena diskusija s publikom", istaknula je za portal Direktno tajnica Svjetskog saveza mladih.
Predstavila nam je i druge teme o kojima će se, uz vojni rok, govoriti. "Tema umjetne inteligencije fokusirat će se na trenutno stanje ove tehnologije i njezin utjecaj na mlade u razvoju, kao i na tržište rada. Raspravit ćemo o promjenama koje AI donosi u radnom okruženju te o tome kako se mladi trebaju pripremiti za nove zahtjeve tržišta rada. Poseban naglasak bit će na tome kako AI utječe na način razmišljanja, obrazovanje i profesionalnu orijentaciju mladih generacija te kakve prilike i rizike ova tehnologija nosi za njihovu budućnost", spomenula je Mrkša.
Obradit će i temu rada nedjeljom
Rekla je da će se tema palijativne skrbi osvrnuti na trenutno stanje u Hrvatskoj, gdje su izazovi u tom području još uvijek značajni. "Analizirat ćemo kako EU politike utječu na odnos između palijativne skrbi i eutanazije te kako struka promišlja o tim osjetljivim pitanjima. Panel će pružiti priliku za raspravu o tome je li potrebno dodatno djelovanje kako bi se poboljšala dostupnost i kvaliteta palijativne skrbi u Hrvatskoj", kazala je.
Obitelj i moderni trendovi bit će razmotreni kroz prizmu novih životnih stilova, poput trenda DINK (dual income, no kids). Posebnu će pažnju, kako je istaknula, posvetiti tome kako suvremena konzumeristička kultura oblikuje identitet mladih u Hrvatskoj. Kao stručnjaci iz područja sociologije potrošnje, analizirat će na koji način potrošački stilovi i preferencije mladih utječu na njihova uvjerenja, vrijednosti i stavove.
Također će istražiti fenomen rada nedjeljom kao dio kapitalističkog modela u Hrvatskoj, razmatrajući kako praksa rada nedjeljom odražava šire socio-ekonomske trendove i koje društvene implikacije ima na obiteljski život i slobodno vrijeme. Uz sve navedeno, otvorit će i pitanje izazova za DINK populaciju, koja neće imati vlastitu djecu koja bi se brinula o njima u starosti. Ta će tema, rekla je, pružiti okvir za dublje promišljanje o demografskim i društvenim promjenama koje će oblikovati obiteljski život i strukturu hrvatskog društva u budućnosti.
FOTO: Unsplash
Evo čime se bave u Savezu
"Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) je podružnica međunarodne organizacije World Youth Alliance, koja u svijetu okuplja preko milijun članova, a u Hrvatskoj broji više od 200 članova koji djeluju u Zagrebu, Osijeku i Splitu. Svjetski savez mladih osnovan je 1999. godine kao odgovor na potrebu da se glas mladih, koji su često bili zanemareni, čuje na globalnoj razini. Hrvatska podružnica djeluje od 2012. godine te je kroz svoje programe i aktivnosti omogućila obrazovanje i usavršavanje za više od 6000 mladih. SSMH je zajednica mladih prijatelja od 18 do 30 godina koji se trude živjeti iskustvo ljudskog dostojanstva te to iskustvo donijeti društvu kroz aktivnu zauzetost za dobro druge osobe", rekla je.
Anušić povukao novi potez nakon sukoba s Milanovićem: Otišao je kod saveznika
Istaknula je kako SSMH želi stvoriti poticajno okruženje za cjeloviti razvoj ljudske osobe i stvarati sadržaje koji će omogućiti formaciju mladih u intelektualnom, psihološkom, društvenom i duhovnom aspektu te ih osposobiti za preuzimanje odgovornosti za dobro zajednice i izgradnju civilizacije u skladu s temeljnim ljudskim vrijednostima. U središtu djelovanja im je promicanje i zaštita ljudskih prava temeljenih na neotuđivom ljudskom dostojanstvu putem brojnih edukativnih i kulturnih projekata te zagovaračkih aktivnosti na području Zagreba, Osijeka i Splita.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.