SLUČAJ RBA - PRITISKOM NA SUDOVE PROTIV 'ŠVICARACA'

Hrvatski lobisti složni: Treba nam zakonski okvir; u Hrvatskoj se lobiranje nalazi u sivoj zoni i prečesto završava s aferama

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Nova afera u slučaju "švicarac" podigla je mnogo prašine u medijima. Nakon što je u javnost procurio sadržaj poziva Raiffeisen banke kojima od PR agencija očekuje i ponude za "vršenje pritiska na Ustavni i druge sudove u RH", reakcije dolaze sa svih strana. Do ovakvih afera ne bi dolazilo da je lobiranje zakonski regulirano, slažu se komunikacijski stručnjaci. 

21.01.2020. u 15:59
Ispiši članak

Naš sugovornik, ugledni hrvatski stručnjak za lobiranje koji je želio ostati anoniman, cijeli slučaj je okarakterizirao nakaradnim te ocijenio da će sigurno biti otkaza, a ako i kada banka bude angažirala PR agenciju, kaže, morat će je jako dobro platiti.

"Oni su to  vrlo neprofesionalno i neetički prezentirali i napisali. U nekakvim profesionalnim i etičkim standardima naravno da je to nešto neprihvatljivo."

Ne može se nekome zabraniti da lobira za nečije interese, niti je to kažnjivo, međutim, problem je u Hrvatskoj što se lobiranje kao poslovni model još uvijek nalazi u "sivoj zoni", zahvaljujući upravo nedostatku zakonskog okvira.

Predsjednica Hrvatskog društva lobista Maja Pokrovac za portal Direktno kaže da se ovakvi slučajevi upravo događaju jer lobiranje kao poslovni model nije ozakonjeno, već je tržište prepušteno samoregulativi. 

"Onda uvijek ova tema završava s aferama i mi već deset godina apeliramo da se donese zakon. Hrvatska nema hrabrosti riješiti tu sivu zonu. U drugim zemljama je to transparentno, imena su jasna, djelatnost je definirana, stavljena u zakonski okvir, koliko ta industrija ima novaca, koliko se zarađuje i onda se time baviš", naglašava Pokrovac.

"Želimo našu profesiju definirati i staviti ju u zakonski okvir. Ja se pitam kako to ima jedna Srbija, kako to ima jedna Slovenija, da smo mi ostali zadnji uz Bosnu i Hercegovinu", ističe.

U HDL-u samoinicijativno su napravili dobrovoljan registar lobista, ali umjesto 250 imena ljudi, tvrtki i PR agencija za koje se pretpostavlja da se bave lobiranjem, trenutno je na tom popisu tek njih 40-tak što je daleko od realnog stanja. 

"Najjednostavniji način je javno objaviti registar lobista; tko se time bavi, imenom i prezimenom, u čemu on lobira i zagovara. I kad on dolazi u Sabor ili u neko drugo javno tijelo na bilo kakav sastanak, jasno se mora navesti kod koga si išao i zbog čega si lobirao" kaže Pokrovac. Onda je sve transparentno i točno se zna tko što radi: "Mi bi se morali svi registrirati, i odvjetnički uredi i PR agencije i GONG i Udruga Franak, svi moraju biti u tom registru. Ako se time baviš, izvoli se registrirati, ako se time baviš, a nisi se registrirao, plati kaznu".

HDL je i autor jednostavnog zakona od pet stranica koji bi, po komunikacijskim stručnjacima, riješio sve dileme i probleme ove struke čiju djelatnost javnost percipira vrlo negativno.

"To je normalna djelatnost koja je legitimna, profesionalna, stručna - kako kod nas nije zakonski regulirana, naravno da uvijek asocira na afere", zaključuje Pokrovac. 

Na naš upit, cijeli slučaj komentirali su i u Hrvatskoj udruzi društava za tržišno komuniciranje (HURA), a njihov odgovor donosimo u cjelosti:

"Načelno, komunikacijsko savjetovanje ni u kojem slučaju ne uključuje pritisak na bilo koje institucije i profesionalno obavljanje toga posla podrazumijeva poštivanje zakonskih, kao i strukovnih etičkih normi. I to vrijedi za obje strane – i za klijenta koji raspisuje natječaj i za agencije koje u njemu sudjeluju, tako da ako je netko tražio od komunikacijskih stručnjaka pružanje usluge pritiska na neke institucije, taj je jako pogriješio i takav zahtjev nema veze s profesionalnim komunikacijskim savjetovanjem."

Podsjetimo, u rujnu prošle godine Vrhovni sud je u slučaju "švicarac" presudio da su banke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima. Temeljem ove pravomoćne presude, dužnici u švicarskim francima mogu tražiti povrat preplaćenog kredita, ali u pojedinačnim sudskim postupcima, a bankama je preostalo obraćanje Ustavnom sudu, upravo onom sudu na koji bi RBA angažmanom PR agencije "vršila pritisak".

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.