Hrvatski grad ovim projektom je započeo revoluciju: Prvi su u Hrvatskoj

Spomenuta drobilica kao pilot projekt predstavlja uređaj za usitnjavanje hrane i ostalog biootpada u kuhinjskim sudoperima jedne zgrade u Virovitici, dok je druga stambena jedinica služila kao nulto stanje za usporedbu rezultata. Uzorak je bio napravljen od 25 sudionika, a mjera je rezultirala smanjenjem troškova te pojednostavljenjem cijeloga procesa jer vrećice više nisu potrebne, a i šetnje do smeđe kante prorijeđene su.

Jedan od važnijih ciljeva čitavog projekta, uz smanjenje količine otpada, jest suradanja Virovitice i lokalne samouprave sa znanstvenim institucijama. Također, projekt je usmjeren i prema  edukaciji o odgovornom gospodarenju otpadom usmjerenoj prema drugim samoupravama, ali i prema nacionalnoj razini.

Kontaktirali smo Grad Viroviticu, odakle nam je stigao podatak kako ukupna vrijednost projekta iznos 59.635,00 eura, a sufinancirali su ga Grad i partneri u omjeru 60:40 posto. Također, saznajemo, cijene kvalitetnih uređaja kreću se u rasponu od 300 pa do 800 eura. Pored tvrtke VTC, iz Grada su istaknuli i kako su dionici projekta Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu te tvrtka VIRKOM. Također, projektni radovi i ispitivanja su se odvijali u vremenskom razdoblju od devet mjeseci. 

Nastoje utjecati na ostale razine

Ističu kako je pilot projekt, u posebnom dijelu svojih aktivnosti, analizirao učinkovitost rada različitih tipova i modela drobilica, uspoređujući i vrednujući ih i prema nabavnoj cijeni te dao osnovne smjernice budućim korisnicima kod nabave uređaja. Dodaju kako je ključna stavka to što je realiziran lokalno, ali je njegova svrha usmjerena prema nacionalnoj razini i to u smislu da ga se promotri, vrednuje te se na koncu i primjeni.

"Naravno da nam je želja isti projekt realizirati na puno većem uzorku kako bi odgovorne uvjerili u njegovu dobrobit za nacionalni sustav gospodarenja otpadom", poručili su. Dodaju kako je Grad Virovitica spreman napraviti planove aktivnosti u vezi s edukacijom građana i poticanja ugradnje drobilica, prvenstveno u višestambene objekte gdje i jesu najveći problemi odvajanja biorazgradivog otpada. 

Iz Grada su istaknuli kako je cijela ekipa bila sjajna, od mentorice Aleksandre Anić Vučini, preko voditeljice uređaja za pročišćavanje otpadnih voda gradskog pročistača Ksenije Vukušić Zidar pa do predivnih stanarki zgrade u kojoj se projekt odvijao. Naime, drobilica je usitnjavala i ljuske jaja, riblje i kosti od peradi, sitnije kosti ostalih životinja, talog kave te ostatke hrane za životinje. U manjim količinama usitnjene su i krupnije kosti, koštice voća, tjestenina i riža, ljuske luka i kukuruza te kore banane.

FOTO: Grad Virovitica

Koje su namirnice zabranjene

Valja napomenuti kako su namirnice zabranjene za propuštanje kroz drobilicu školjke, kosti i sl. Usto, ovaj uređaj ne smije biti izložen metalu, staklu, plastici, drvetu ili tekstilu. Razne masti, ulja i kemijska sredstva za čišćenje također se ne smiju propuštati. Pilot projektom ugradnje drobilica na kuhinjski sudoper, otpad koji proizvedete u kućanstvu biva usitnjen i odlazi u otpadne vode, točnije u uređaj za obradu otpadnih voda.

Vladimir Šušak, upravitelj FLORA VTC d.o.o. rekao nam je kako su  građani Virovitice su u prošloj godini iz komunalnog otpada izdvojili 47,98 posto korisnih sastojaka. "Za primjer, samo papira i plastike iz Grada Virovitice, Flora VTC kao sakupljač sakupi 1214 tona godišnje. Naravno, odvojeno sakupljamo i staklo i tekstil i otpadne gume i otpadna ulja i EE otpad i stiropor i metale i otpadne gume i glomazni otpad… sve!", rekao je. 

Koprivnica može biti primjer drugima u Hrvatskoj: 'Ideja je ljudima u početku bila smiješna'

Dodao je kako se odvojeni otpad predaje oporabiteljima ili ovlaštenim skupljačima. "Građevinski otpad, te biorazgradivi otpad oporabljujemo u vlastitim postrojenjima. Preostali, tzv. miješani komunalni otpad odlaže se na Gradskom odlagalištu", zaključio je Šušak. Zaključno, procijenjeno je kako bi se, uvrštavanjem drobilice u 50 posto kućanstava na području Virovitice, količina miješanog komunalnog otpada smanjila za 70 kilograma po glavi stanovnika na godišnjoj razini.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.