Hrvatski branitelj za uvođenje vojnog roka: 'Neće biti kao u JNA kada su nam htjeli isprati mozak'

Zainteresiranost se prepolovila i manje od 400 ročnika godišnje dođe u vojsku. To nije dovoljno s obzirom na to da je Hrvatska članica NATO-a, a pojavili su se i izazovi poput rata u Ukrajini i na Bliskom istoku. Saborski zastupnici podržali su ovu ideju s obzirom na promijenjene sigurnosne okolnosti u okruženju i svijetu te problem popunjavanja HV-a kadrovima.

Može se očekivati da bi se obvezni vojni rok temeljio na konceptu temeljnog vojnog osposobljavanja, što je 2017. godine želio uvesti tadašnji ministar obrane Damir Krstičević. Kako je vojni rok izgledao u Jugoslaviji te svoje mišljenje o ovom konceptu za portal Direktno komentirali su bivši narednik 113. šibenske brigade Davor Krnić i aktivni vojnik pješačke brigade Knin.

FOTO: HINA/MORH 

'Ovo je dobra stvar'

Obojica se slažu kako je uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatsku dobra stvar. "Moje mišljenje da bi se mladi svakako trebali educirati o kriznim situacijama te da bi trebali raspoznavati vrste naoružanja te kako se s njima rukuje. Koliko će to trajati, mjesec ili dva dana nije važno. Ali, ako će te iste ljude svake godine ili dvije pozvati na dodatnu obuku ili nekakve vježbe od par dana brzo bi se ti mladi, kojima je to zanimljivo, priviknuli i naučili", rekao je Krnić. 

Dodaje kako oni koje to ne bi zanimalo, kao i u mnogim drugim vojskama, bili bi tamo zato što moraju biti. "U svakom slučaju podržavam vojno obrazovanje mladih u bilo kojem vidu. Kada je nešto obavezno i svake godine bude, recimo, 50 tisuća mladih ljudi u vojsci sigurno bi se nekom svidio taj način života, način rada i učenja o oružju i više bi ljudi tada prihvatilo vojnički poziv", kaže. Aktivni vojnik dodaje kako smatra svi muškarci u mlađoj dobi odrastanja trebali savladati neke određene vještine koje će ga uputiti kroz daljnji život.

"To su velika odgovornost i domoljublje", tvrdi i naglašava kako je on oduvijek htio biti vojnik te da ga je na to tjeralo veliko domoljublje. "Prvo sam se prijavio da bih dobrovoljno služio vojni rok, a kad sam stigao u Požegu na služenje roka upoznali su me s nadređenima. Potom je uslijedilo postrojavanje na pisti i zaduženje opreme. Odveli su nas u zgradu gdje smo pripremali svoje krevete i vojne kazete u kojoj je složena vaša odjeća. Poslije toga smo zadužili naoružanje, a prvih dana smo učili osnovne vojne tehnike i vještine", opisao je. 

FOTO: Grad Šibenik/113. šibenska brigada

Služenje vojske u Jugoslaviji 

Otkrio je Krnić kako je vojni rok izgledao krajem 80-ih godina prošlog stoljeća u vrijeme Jugoslavije kada je on morao pristupiti vojsci. "Svrha vojnog roka tada nije imala smisao samo da vas nauči kako rukovati oružjem. Prva tri mjeseca je, po mom mišljenu, to bilo ispiranje mozga. Pokušali su u našu svijest ugraditi to da moraš voljeti Jugoslaviju te da moraš cijeniti i poštovati poredak koji je tada bio aktualan", priča. 

Dodaje kako su unutar JNA prva dva ili tri mjeseca koristili kako bi proučili vojnike i došli do zaključka tko bi mogao na koju poziciju. Oni su tada gledali tko može što raditi nakon vojnog roka i pokušavali su iz nas izvući ono najbolje. Odnosno, gledali su tko može biti mornar, tko vojni policajac, tko logističar ili tko može baratati mitraljezom, puškom, topom i tako dalje", kazao je. 

Slali su ih što dalje od mjesta stanovanja, a najviše su nam prijetili da će nas poslati u Sloveniju. "To je bilo pred sam početak Domovinskog rata. Najviše nas je poslano na Kosovo i u Srbiju da nam bude što dalje i da se družimo s oficirima koji su bili zagriženi za Jugoslaviju i da nam tako peru mozak", priča.

FOTO: 113. šibenska brigada

Osnovna ideja i trajanje roka 

Dodaje kako je osnovna ideja u bivšoj državi bila da svi prođu pješačko naoružanje."Svi rodovi vojske morali su naučiti baciti bombu, pucati iz pištolja te rastaviti i sastaviti pušku zatvorenih očiju za 20 ili 25 sekundi. To su bila čak i natjecanja. Dva ili tri slobodna dana dobivao si ako si najvještiji u tome. Tada su dva ili tri slobodna dana nama predstavljala kao da nas netko vodi sada osam dana na odmor u Ameriku", priča. 

Krnić je tijekom Domovinskog rata bio narednik unutar 113. šibenske brigade i dodaje kako mu je, bez obzira na sve, vojni rok pomogao pri obrani Hrvatske. "Da to nisam prošao ne bih znao koja me sila napada i ne bih se znao braniti jer da mi je netko dao pušku tada ja ne bih znao što bih s njom radio", kaže i dodaje za kraj da bi obučeni mladići bili odličan dodatak Hrvatskoj vojsci naročito u mirovnim misijama. 

MORH se oglasio o vojnom roku: Objavili su ponešto drugačije informacije od onih u medijima

Aktivni vojnik iz Knina smatra kako je 30 dana premalo za služenje obveznog vojnog roka jer u tom periodu žene i muškarci ne mogu uvojiti ni najosnovnija znanja o ovom pozivu. "Mislim da bi obuka da vojnik bude spreman i da ima ono osnovno znanje i temeljne tehnike i vještine trebala trajati minimalno tri do šest mjeseci", zaključio je.