Hrvatski analitičar zbunjen Trumpovim zadnjim potezima: 'Nije mi jasno što je cilj SAD-a'

Na pitanje kako ocjenjuje posljednji razvoj događaja i eskalaciju između SAD-a, Izraela i Irana, Vidmarović navodi da mu nije sasvim jasan koji je cilj SAD-a koji se ovakvim djelovanjem želi postići. "Nije mi jasno što je cilj SAD-a, jer ako je cilj promjena vlasti, onda se na ovaj način to ne postiže zato što postoji ustavni poredak koji funkcionira i izabrat će se novi lider i to je to. Ako je cilj primoravanje, odnosno ako je cilj probuditi ulicu, odnosno dići ljude na noge, to isto nije način na koji se to radi jer ste faktički za vrijeme za muslimane svetog mjeseca Ramazana, ubili prije svega vjerskog vođu, koji je bio vrlo poštovan, tko god što mislio o Iranu, dosta poštovan među brojnim ljudima", rekao je o ubojstvu Ali Hameneija koji je bio vrhovni vođa Islamske Republike Iran.

"Zato mi je cijela ova operacija nije skroz jasna. Na koji način, je li to metoda pritiska da bi se nastavili pregovori i da ih se primora na neke druge uvjete, to može imati smisla, ali u ovim uvjetima svejedno, jako je teško reći u kojem će se smjeru to razvijati, jer očigledno je Iran stisnut kut, nema dobrih opcija, kao što ih nije imao ni za vrijeme onog prvog okršaja s Izraelom. Sve što Iran radi je pokušaj deeskalacije kroz eskalaciju, zatvaranje Hormuškog tjesnaca nešto je što će naštetiti samom Iranu kao izvozniku i tek onda drugim zemljama", nastavio je naš sugovornik. Podsjetimo, u ponedjeljak navečer zapovjednik iranske Revolucionarne garde objavio je da je Hormuški tjesnac zatvoren te je poručio da će Iran zapaliti svaki brod koji bude pokušao proći, objavili su iranski mediji.

Vidmarović pak ističe da će posljedice ovog poteza osjetiti prvenstveno Iran, budući da se Hormuški tjesnac smatra jednom od ključnih svjetskih energetskih arterija. "Prije svega Iran stradava od toga, pokušavaju učiniti rat ekonomski neisplativim, primorati kroz tu skupoću, kroz poremećaje energenata i cijena u Europi, prikazati rat kao neisplativ pa da se stane. Isto kao što gađanje zaljevskih monarhija, zapravo nije gađanje njih samih, nego narušavanje investicijskih slika i rejtinga u tim zemljama, stvaranje opasne situacije, opet kako bi se došlo do deeskalacije, kako bi se svi uključili u to, pa zamolili SAD da se stane s ratom."

'Tu nema nikakve legitimnosti'

Ipak, američki predsjednik Donald Trump posljednjim je potezima ušao u otvoreni sukob s Iranom, a dio analitičara doveo je u pitanje legitimnost ovakvih poteza, uspoređujući to s nedavnom američkom intervencijom u Venezueli i otmicom venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura. Na pitanje koliko su ovakvi potezi s aspekta međunarodnog prava legitimni, Vidmarović navodi: "S aspekta međunarodnog prava, za koje nisam siguran da postoji uopće, to nije legitimno, da ubijete čovjeka koji je priznat, koji ima legitimitet diljem zemalja planete, zemlja je članica UN-a i drugih organizacija, nikad nije bilo problema s Iranom, nema teritorijalnih sporova, ništa u njegovoj strukturi nije izazivalo dvojbe, sumnje o pravičnosti. I onda ga još ubiju za vrijeme pregovora."

"Tu nema nikakve legitimnosti. Isto kao i u akciji s Madurom - nema nikakve legitimnosti u tome da vi drugog predsjednika jednostavno uzmete i kidnapirate ga ili ga ubijete. Legitimnost u međunarodnom pravu ima isključivo ako na svom teritoriju uhitite čovjeka koji je tražen na Međunarodnom sudu", kazao je Vidmarović navodeći da trenutačno postoje samo dvojica takvih čelnika - ruski predsjednik Vladimir Putin i izraelski premijer Benjamin Netanyahu. "A Trump nije ni jednog ni drugog uhitio."

Vidmarović također podsjeća da SAD nije potpisnik brojnih svjetskih sporazuma, a među njima je i onaj kojim se priznaje legitimnost Međunarodnog suda u Haagu. "Oni kao najmoćnija zemlja na svijetu sami sebi generiraju svoje pravo. Pojam preemptiv, dakle ne prevencija nego reagiranje prije toga - mislim da nemamo riječ u hrvatskom za to, ali možda pretprevencija - ukorijenjen je u američkoj političkoj kulturi i ima svoj stvarni, realni odražaj nakon 2001. s raznim operacijama, poput operacije u Iraku. Amerikanci sebi u brojnim dokumentima zapisuju sasvim legitimno pravo za zaštitu nacionalnih interesa da reagiraju ako postoji nekakva opravdana sumnja da se nešto može dogoditi. U tom smislu iz perspektive ovoga što smo rekli - međunarodno pravo kao nekog ideala - nije legitimno."

NATO continues to closely follow developments in Iran and the region. pic.twitter.com/PHufCpJ93y

— SHAPE - NATO Allied Command Operations (@SHAPE_NATO) March 1, 2026

'Ovo je sukob koji svijet može jače osjetiti'

No, unatoč svemu tome, kako ističe Vidmarović, SAD se vodi time da je ovo za njih legitimna operacija, a time će se voditi i američki partneri. Vidmarović se također osvrnuo i na reakciju Europe na eskalaciju na Bliskom istoku te na istup glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea koji je u ponedjeljak pozvao europske saveznike da daju podršku SAD-u i Izraelu jer je to, kako je rekao, i u interesu Europe. "Stav NATO mi je sasvim jasan i to je u redu, NATO organizacija prije svega ovisi o Americi i dobro je da je šef NATO-a pozvao da se podrži cijela operacija. Što se tiče same Europe, ako se ne varam, Macron je jedini koji je snažniji protiv. Macron je predsjednik dosta moćan u smislu ustavnih ovlasti koje ima, moćan predsjednik zemlje koja ima nuklearno oružje koje ne ovisi o američkim tehnologijama i o Americi. U tom smislu jasno je da se pokušava nametnuti - i to nije ništa novo - kao suvereni lider zemlje koja će donositi suverene odluke.

Osim toga, Francuska ima puno interesa u Iranu koji su, nakon što je Trump raskinuo ugovor o nuklearnom naoružanju i nakon što je izašao iz njega, stavljeni do daljnjega na čekanje u neku ladicu. Čitava automobilska industrija u Iranu je francuska, svi automobili koji se voze većinom su Renault i Peugeot, tako da su Francuzi jako zainteresirani da se sve to normalizira u neko dogledno vrijeme. Što se tiče Španjolaca, oni imaju tradiciju toga da nisu sasvim suglasni s brojnim odlukama."

Izrael nakon svega povukao novi potez: 'Ovo nije manevar, nego taktička mjera'

Neki zapadni analitičari su već upozoravali da bi se ovaj sukob u vrlo kratkom roku mogao preliti na cijelu regiju, a u međuvremenu smo imali i lansiranje dronova na Cipar, što je potez koji su pojedini doživjeli kao uvlačenje Europe u sukob. "Ovo je sukob koji svijet može jače osjetiti, ali nema sve to potencijala da se prelije na cijeli svijet. To bi onda značilo da netko ide pomagati Iranu, ali neće nitko doći pomoći. I u tom smislu nema nikakvog materijala da se zakači neka druga svjetska sila s Amerikom. To je to. Može biti neugodno zbog jačanja terorističkih ćelija, militantnih skupina, njihove aktivacije, ali da se neka svjetska zemlja uključi u sukob, vrlo malo je vjerojatno", zaključio je Branimir Vidmarović u razgovoru za portal Direktno.