Hrvatska slavi Dan državnosti: 'Neka nam živi i napreduje demokratska i suverena Hrvatska'

Vladajuća koalicija 2001. godine na čelu s tadašnjim premijerom Ivicom Račanom , a na prijedlog zastupnika Ive Škrabala iz redova njihova koalicijskog partnera HSLS-a, izmjenama Zakona o blagdanima ukinula je 2001. obilježavanje Dana državnosti u svibnju i pomaknula ga na 25. lipnja, što je trajalo sve do 2020. godine kada ga je na današnji datum ponovno vratila Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Događanja iz ranih '90-ih

Uoči prvog zasjedanja Sabora brojni zastupnici na čelu s dr. Franjom Tuđmanom bili su na svečanoj misi u zagrebačkoj katedrali. Misu je predvodio kardinal Franjo Kuharić, koji je izrazio uvjerenje da će se u budućnosti ostvarivati duhovni, moralni, kulturni i ekonomski napredak hrvatskog naroda u skladu s njegovim neotuđivim suverenitetom. Nakon mise, svi pošli na Gornji Grad gdje je održano prvo zasjedanje Sabora. 

Po prvi put izabrani zastupnici na višestranačkim parlamentarnim izborima tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske 30. svibnja 1990. godine za predsjednika Sabora izabrali Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. 

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. 

Spomenuti Tuđmanov govor jedan je od posebno emocionalnih i povijesnih govora u kojem je, između ostalog, rekao:

"Kao što sam vjerovao da će hrvatski narod reći svoju zrelu riječ na prvim demokratskim izborima, iz kojih je proizišao ovaj Hrvatski sabor, još sam čvršće uvjeren da će on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini.

Od srca hvala svima vama na pažnji i udjelu u ovomu povijesnomu zbivanju, a i svima onima koji nam dadoše svoje povjerenje, i koje nikada ne smijemo i nećemo iznevjeriti!

Neka nam živi i napreduje demokratska i suverena Hrvatska!".

Dakle, bio je to i simbol pada komunizma u Hrvatskoj, ali i korak u smjeru raskida veza s Jugoslavijom. Konstituiranjem Hrvatskoga sabora 30. svibnja 1990. započeo je proces osamostaljivanja Hrvatske. Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Dio mandata odradio je u ratnim okolnostima, a donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i "Božićni Ustav".

Božićni Ustav

Odluku o proglašenju Ustava, najvišeg pravnog i političkog akta, donio je 22. prosinca 1990. prvi saziv Hrvatskoga sabora na skupnoj sjednici sva tri svoja vijeća. Prvi je to demokratski hrvatski Ustav kojim je omogućeno izdvajanje Hrvatske iz državno-pravne sveze sa SFRJ, odnosno stvaranje samostalne i neovisne države.

Božićnim Ustavom Hrvatska je određena kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država i zasnovan moderni politički sustav.

Rad na novom Ustavu počeo je u ljeto 1990. godine. Predsjedništvo Republike Hrvatske donijelo je odluku kojom se Saboru predlaže donošenje novog Ustava koji je trebao odraziti volju građana izraženu na prvim višestranačkim izborima i biti izraz političkih nazora i težnji većine pučanstva.

Smjernice za izradu novog Ustava na toj je sjednici izložio predsjednik Republike Franjo Tuđman, a donošenje Božićnog Ustava bio je velik trenutak za hrvatsku političku i opću javnost kada su građani Hrvatske dobili Ustav koji im je zajamčio demokratski sustav i otvorio put do dugo priželjkivane samostalne države.

Smatra se kako je tadašnja Vlada mijenjanjem datuma Dana državnosti 2001. godine željela raskrstiti s tzv. Tuđmanovom ostavštinom te umanjiti njegovu nepobitnu važnost  kao povijesne ličnosti u stvaranju hrvatske države.

Raketiranje Banskih dvora

Sabor je u ratnim uvjetima, 8. listopada 1991. godine donio jednoglasnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Ova saborska Odluka donesena je nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991. godine.

Na osnovu Brijunske deklaracije od 7. srpnja i zahtjeva EZ da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem stupanje na snagu ove Odluke bilo je odgođeno na tri mjeseca. Istoga dana, 7. srpnja zrakoplovi JNA raketirali su povijesnu jezgru Zagreba te Banske dvore u kojima je u to vrijeme bilo smješteno hrvatsko državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom. Zbog toga je 8. listopada 1991. povijesna sjednica svih triju saborskih vijeća održana u podrumskim prostorijama zgrade INA-e u Šubićevoj ulici.

Datum 30. svibnja proglašen je Danom hrvatske državnosti u ožujku 1991. godine kada je postao i službenim državnim praznikom i neradnim danom. Simbolično, konstituiranjem Hrvatskoga sabora 30. svibnja 1990. godine započeo je proces osamostaljivanja Hrvatske te današnji datum obilježavamo i kao svojevrsnu prekretnicu na putu ka dugo čekanoj hrvatskoj neovisnosti.