FOTO: DAN POBJEDE U KNINU Završio je program u Kninu, pogledajte kako je bilo

11.45 Počela je misa u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta koju redvodi msgr. Jure Bogdan, vojni ordinarij.

11.15 Krila Oluje izvršila su prelet.

11.00 OVDJE pročitajte što je rekao predsjednik RH Zoran Milanović.

10.45 Govor je održao i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Više o tome pročitajte OVDJE. 

10.30 Obratio se i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Više o tome pročitajte OVDJE. 

10.20 Obratio se predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak.

"Mladi, kada se sjete da ima puno boljih mjesta, neka se sjete da smo i mi bili mladi i da nismo odustajali. Vjerujem da su očekivali više i da su, kao i ja, očekivali da se s državom ophodimo kao s djetetom o kojem treba brinuti. Ovdje smo da sačuvamo sjećanje na dane ponosa i slave. Braniteljima ćemo najbolje zahvaliti tako da cijenimo slobodu koju oni nisu doživjeli", rekao je Rehak. 

10.15 MIG-ovi su preletjeli Knin. 

10.13 Održana je minuta šutnje. 

10.01 Počelo je čitanje imena poginulih branitelja u Oluji. 

9.44 Na kninskoj tvrđavi podignuta je hrvatska zastava. Himnu je tom prigodom izveo Božo Župić.

9.40 Održan je prijavak predsjedniku RH i vrhovnom zapovjedniku OS Zoranu Milanoviću na stadionu NK 'Dinara'. Prijavak je predap general-pukovnik Boris Šerić.

9.25 Vijenac je položio i predsjednik Vlade Andrej Plenković. 

9.21 Vijenac je položio i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. 

9.12 Kod spomenika hrvatske pobjede Oluja 95 na Trgu Ante Starčevića vijence su položili predsjednik Zoran Milanović i župan šibensko-kninski Marko Jelić. Vijenac su također položile udruge obitelji stradalnika Domovinskoga rata.

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora  oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije, predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana, oslobođeni su Sveti Rok nedaleko Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.

Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.