Hrvatska Predsjednica posjetila grad Punta Arenas u pokrajini Magallanes

U razgovoru s upraviteljem pokrajine Magallanes Predsjednica je ponovila kako su odnosi dviju država vrlo dobri, ali kako je došlo vrijeme da se međusobni odnosi i suradnja podignu na višu razinu. Predsjednica je istaknula kako je Republika Čile mogući strateški partner Republike Hrvatske u Latinskoj Americi zahvaljujući svojoj stabilnoj demokraciji i uspješnom gospodarskom modelu. Naglasila je kako upravo iz tih razloga Republika Čile može značajnije doprinijeti gospodarskom prodoru i političkoj nazočnosti Republike Hrvatske u Latinskoj Americi.

Nakon susreta s upraviteljem pokrajine Christianom Villanom predsjednica Grabar-Kitarović sastala se s predstavnicima hrvatske zajednice te tom prigodom pojedincima, udrugama i klubovima uručila odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske. Uručujući odlikovanja i priznanja, Predsjednica je poručila kako je upravo hrvatska zajednica u Čileu, među mnogim iseljeničkim zajednicama, postala jedna od najcjenjenijih.

Osvrnuvši se na podatak kako danas u Punta Arenasu živi oko 50 posto stanovnika hrvatskog porijekla, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako ju ne čudi što ulice i trgovi nose hrvatska imena te što zajednice žena i vatrogasna društva, spomenici i natpisi svjedoče o dubokim tragovima koje su Hrvati ostavili u ovom gradu. „Danas mi je osobita čast i zadovoljstvo dodijeliti odlikovanja pojedincima, udrugama i klubovima koji su kontinuirano od zaborava čuvali tragove koje su ostavili vaši preci u Čileu i koji danas njeguju veze s matičnom Domovinom“, poručila je Predsjednica.

Odlikovanja najzaslužnijim iseljenicima

Za osobitu posvećenost i izniman doprinos jezičnoj edukaciji potomaka hrvatske iseljeničke zajednice u Republici Čile i cijeloj Južnoj Americi Predsjednica Republike Hrvatske Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića posthumno je odlikovala Rubén Cvjetković Katušić.

Povelju Republike Hrvatske za izniman i dugogodišnji doprinos u promicanju hrvatske baštine, jezika, kulture, obrazovanja, znanosti i sporta, jačanju gospodarske suradnje, te očuvanja hrvatskog identiteta u Republici Čile predsjednica Grabar-Kitarović dodijelila je klubovima Club Croata de Punta Arenas, Club deportivo Sokol Croata de Punta Arenas te klubu Comité Social de Damas Croatas de Punta Arenas.

Isto tako, Povelju Republike Hrvatske za osobiti doprinos u promicanju hrvatske baštine, jezika, obrazovanja i kulture kroz dugogodišnju uspješnu izdavačku djelatnost, te za očuvanje hrvatskog identiteta u Republici Čile Predsjednica Republike Hrvatske dodijelila je Malim novinama.

Kolinda pozvala iseljenike na ulaganja u Hrvatsku

Tijekom boravka u Punta Arenasu Predsjednica se susrela s gospodarstvenicima hrvatskog porijekla pokrajine Magallanes s kojima je razgovarala o hrvatsko-čileanskim gospodarskim odnosima. Pozvala je čileanske poduzetnike hrvatskog porijekla da se snažnije uključe u razvoj gospodarskih odnosa dviju država, istaknuvši kako veliki potencijal i konkretna područja za jačanje gospodarske suradnje postoje u vojnoj industriji i brodogradnji, korištenju hrvatskih luka, turizmu i trgovini.

U nastavku dana Predsjednica će posjetiti Hrvatski klub u Punta Arenasu i susresti se s gradonačelnikom Punta Arenasa Claudiom Radonichem te obići i druga mjesta od značaja za hrvatsku zajednicu, priopćeno je iz Ureda Predsjednice.

Svaki 50. stanovnik Čilea hrvatskog je porijekla

Inače, danas u Čileu živi oko 3000 hrvatskih državljana (osobe rođene u RH i potomci iseljenika koji su primljeni u hrvatsko državljanstvo). Procjena Ministarstva vanjskih poslova Čilea je da tamo živi između 200.000 i 250.000 osoba hrvatskog podrijetla (gotovo dva posto od ukupnog broja stanovnika u Čileu). Riječ je o trećoj, četvrtoj, u pojedinim slučajevima i petoj generaciji potomaka hrvatskih doseljenika. Ta procjena predstavlja povećanje u odnosu na brojke koje su se spominjale tijekom devedesetih god XX. st. (130 do 140 tisuća), ali istodobno treba imati na umu da se u najvećem broju slučajeva radi o osobama koje samo jedno od njihova dva prezimena povezuje s hrvatskim korijenima, ali koje su potpuno asimilirane.

Pripadnici prve generacije doseljenika gotovo su izumrli, a novopridošlih doseljenika gotovo da i nema. Tijekom posljednjih nekoliko godina u Čile je doselilo dvadesetak osoba koje su najčešće imale neku obiteljsku sponu s tom zemljom.

Općenito se smatraju uglednom useljeničkom skupinom koja ima svoje predstavnike i u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, u kulturi, umjetnosti, obrazovnom sustavu, crkvenoj hijerarhiji, poduzetničkim krugovima.

Hrvati u Čileu

Prema  istraživanju iz 1990. koje je izvršio Dane Mataić Pavičić, na čileanskim sveučilištima djelovalo je oko 140 profesora (npr. Sergio Laušić, Mateo Martinić…) i predavača, tri rektora, nekoliko dekana, 17 akademika (Ernesto Livačić..), oko 80 novinara je hrvatskog porijekla (direktor dnevnika Prensa Austral je Stanislav Mihovilović…). Doprinos hrvatskih pisaca i potomaka Hrvata čileanskoj literaturi, traje više od stoljeća, raznolik je i značajan, osobito u 20. stoljeću. U čileanskoj literaturi ima više od stotinu i trideset autora s jednom ili više objavljenih knjiga. Taj broj nadmašuje bilo koju drugu useljeničku skupinu u Čileu, i zacijelo je najveći u odnosu na pedesetak zemalja svijeta u koje su se uselili Hrvati.

U političkom životu zemlje Hrvati su prisutni u najužim vodstvima nekoliko vodećih političkih stranaka, a desetak ih je djelovalo ili djeluje u Parlamentu kao senatori ili zastupnici. Dva Hrvata bili su kandidati za predsjednika Republike, a kandidatkinja za izbore u listopadu 2016. bila je Carolina Goic. U gotovo svim vladama poslije II. svjetskog rata bio je poneki ministar hrvatskog podrijetla. Prvi konzulat Čilea u Zagrebu otvoren je 1922. na Zrinjevcu br. 17, a njim je rukovodio naš iseljenik iz Antofagaste, J. Matulić rodom iz Pučišća. Senator Baldo Prokurica (Renovación Nacional) je hrvatskog podrijetla, ministar rudarstva u novoj Vladi.

Paško Baburica (Koločep, 28. travnja 1875. - Valparaiso, 13. kolovoza 1941.), čileanski industrijalac i brodovlasnik hrvatskog podrijetla. Rođen je u siromašnoj obitelji ribara i seljaka  na najjužnijem hrvatskom naseljenom otoku Koločepu. U sedamnaestoj godini života iselio se u Čile gdje se obogatio trgovinom mesa i salitre, a bio je jedan od glavnih osnivača Jugoslavenskog Loyda. U jednom trenutku držao je 30 posto ukupne proizvodnje čileanskog „bijelog zlata“, te imao tridesetak tvornica i zapošljavao desetke tisuća radnika. Bio je veliki rodoljub i dobrotvor. Nikada nije uzeo čileansko državljanstvo, a često je pomagao rodnu zemlju, posebno za vrijeme Prvoga i Drugoga svjetskog rata. U Dubrovniku je 1929. godine na Stradunu obnovio zvonik, financirao gradnju kamenog pristaništa, čekaonice i šetališta uokolo Donjeg Čela. U Čileu je pomagao iseljenicima iz Dubrovnika i Dalmacije. U Čileu podiže škole i druge ustanove, a blizu Valparaisa utemeljio je poljoprivredni institut Pasqual Baburizza koji se financira iz njegove zaklade, a njegova je vila u istom gradu pretvorena u spomen muzej. Utemeljio je također zakladu za pomoć i školovanje djece siromašnih i bolesnih Hrvata. Umro je bez nasljednika, a većina njegovog bogatstva podijeljena je u donacije. Ime mu nose ulice u Dubrovniku, Zagrebu i Santiagu.

Andronico Lukšić Abaroa (1926.-2005.) bio je čileanski poduzetnik hrvatskog podrijetla. Obitelj mu potječe s otoka Brača. Od 1982.-2004. godine vodio je poduzeće Antofagasta plc, koje se bavilo uglavnom rudnicima bakra. Zaklada Andronico Lukšić Abaroa Fellowships osnovana je 2006. godine radi unapređenja javnog interesa Republike Hrvatske pružanjem mogućnosti obrazovanja hrvatskih studenata na Sveučilištu Harvard.

Petar Ivelić Goić, posljednji je hrvatski iseljenik koji je prije više desetljeća stigao u Punta Arenas. Osnivač je Hrvatskog kulturnog centra „Dalmacija“ u Punta Arenas. Po struci je diplomirani ekonomist i pripada drugoj generaciji naših iseljenika.

U Santiagu de Chile, povodom proslave 100-te godišnjice rođenja eminentne čileanske kiparice hrvatskog podrijetla (Nerežišća na Braču) Lily Garafulic, 14. svibnja 2014., održana je, retrospektivama i premijerom filma o životu umjetnice, centralna proslava u prestižnim muzejima Museo del Arte Contemporaneo (MAC) i paralelno u Museo de las Bellas Artes, gdje je umjetnica bila i direktorica.