Hrvatska ovo do sad nije imala: 'Ono što je većini gradova problem, u Šibeniku je riješeno'

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom koji je svoje posljednje preinake doživio 2021. godine, gospodarenje otpadom mora se provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a posebno ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, ne uzrokuje neugodu zbog buke i neugodnih mirisa, ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.

Prosječan građanin u mjestu svog stanovanja svjedoči da najmanje jedna od navedenih stavki u Zakonu nije ispoštovana. Tako neugodni mirisi ispunjavaju okoliš Centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, Zagrepčani se masovno žale na lošu kvalitetu zraka oko Jakuševca, tvrtke koje se bave preuzimanjem otpada gomilaju ih u svojim dvorištima, a što se tiče ovog potonjeg, katastrofalnim posljedicama takvog "gospodarenja otpadom" mogli smo svjedočiti dvaput kada je riječ o osječkoj tvrtki Drava International.

Tu su još divlja odlagališta, more i rijeke prepune smeća, susjedi koji sami pale smeće u svom dvorištu, nerijetko plastiku i gumu i tako dalje i tako dalje. U pokušaju da se sustav gospodarenjem otpadom koliko-toliko organizira, Republika Hrvatska odlučila se na model izgradnje centara za gospodarenjem otpadom. Ukupno je planirano 11 takvih centara, od kojih su dva spomenuta, Mariščina i Kaštijun u nevjerojatnim problemima, zbog čega se redovito prosvjeduje, a u pogonu je još CGO Bikarac, dok je onaj u Biljanima Donjim u probnom radu. 

FOTO: HINA/Daniel Sponza

Najsuvremeniji centar za gospodarenje otpadom

Prije dvije godine otvoren je, kako je najavljen tada, najsuvremeniji centar za gospodarenje otpadom za cijelu Šibensko-kninsku županiju, Bikarac, a u travnju ove godine Šibeniku je dodijeljeno tri milijuna eura za projekt energane u sklopu navedenog postrojenja. Druga je to faza zaokruživanja sustava gospodarenja otpadom na tom području, kojeg financira u stopostonom iznosu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Cilj projekta izgradnje postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je doprinijeti uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i to kroz smanjenje količine otpada koji se odlaže na odlagališta, smanjenje emisija stakleničkih plinova s odlagališta te iskorištavanje otpada u energetske svrhe.

"Na Bikarcu imamo odlaganje otpada, postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, pretovarne stanice i prateću infrastrukturu, a ovo je sada drugi korak zaokruživanja sustava budući da će otpad postati izvor nove energije. Još jednom čestitam Gradu, gradonačelniku i stručnim službama", kazao je ovom prilikom ministar gospodarstva Damir Habijan.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Raspisana javna nabava

"Ono što je u većini gradova u Hrvatskoj danas problem, u Šibeniku je riješeno. Po pitanju zbrinjavanja i kružnog gospodarenja otpadom napravili smo ogroman iskorak, a projektom energane u sklopu CGO Bikarac uspostavit ćemo cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske koja nam, posredstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pruža punu potporu", poručio je gradonačelnik Šibenika Željko Burić.

U tom smjeru koncem kolovoza raspisana je javna nabava procijenjena na 2,33 milijuna eura bez PDV-a, za izradu projektno-studijske dokumentacije za izgradnju spalionice u kojoj će se spaljivati otpad iz cijele Dalmacije i to onaj koji se neće moći reciklirati ili odložiti u četiri dalmatinska Centra za gospodarenja otpadom.

Riječ je o prvoj hrvatskoj energani, koja će otpad i mulj koristiti kao vrijedan resurs za proizvodnju električne i toplinske energije. Električnu energiju bi direktno plasirali u HEP-ov sustav, a toplinska energija trošit će se u industrijskoj zoni Podi koja graniči s Bikarcem. To bi, prema najavama, trebao biti prvi cjeloviti centar za gospodarenje otpadom koji će uključivati sve sastavnice kružnog gospodarenja, budući da će otpad postati novi izvor energije.

FOTO: Unsplash

Planirano 11 centara za gospodarenje otpadom

Samim ovime, nakon Zagreba, koji također u sklopu svog Centra za gospodarenjem otpadom planira gradnju spalionice, a nedavno je napravljen korak naprijed u tom smjeru, još jednom je potvrđen model gradnje spalionice kao rješenje za otpad koji nije podložan recikliranju i daljnjoj uporabi.

Geneza hrvatske sramote stara 12 godina: 'Ovaj projekt nigdje nije polučio dobre rezultate'

Inače, kako se navodi na službenim stranicama Fonda, dd 11 planiranih centara u Hrvatskoj, izgrađena su i u funkciji dva centra za gospodarenje otpadom (Marišćina i Kaštijun), dva centra su u izgradnji (Bikarac i Biljane Donje), četiri centra su odobrena za EU financiranje i u fazi su ugovaranja radova (Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica) dok su preostala tri centra u fazi pripreme dokumentacije za prijavu na EU sufinanciranje (Orlovnjak, Šagulje i Zagreb).

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.