Hrvatska opet na začelju EU: 'Ministarstvo nema nikakvu kontrolu nad podivljalim praksama'

Vlada je na sjednici 28. studenog donijela niz odluka koje se mogu utrpati u koš ispunjavanja uvjeta za pristupanje Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Donošenje Uredbe o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada također je bio uvjet za pristupanje OECD-u, ali isto tako i za korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 

Ovom Uredbom propisuje se iznos jedinične naknade koja će se postupno povećati od 2025. do 2029. godine, i to s 30 na 50 eura po toni odloženog otpada. Riječ je o naknadi koju će plaćati pravne osobe koje upravljaju odlagalište, a iznos se plaća Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ovako prikupljena sredstva neće se moći koristiti za gradnju novih ploha odlagališta, kao ni za produljenje vijeka trajanja postojećih odlagališta. Vlada je donijela i novu odluku o zelenoj javnoj nabavi nakon što se pokazalo da ona iz 2021. nije u skladu s preporukom OECD-a. Novom odlukom određuje se Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu da u svojim postupcima primjenjuje mjerila zelene javne nabave kao dio tehničke specifikacije i/ili kriterija za odabir ponuda.

FOTO: Nikša Stipanićev/CROPIX

Povećanje od tek tri eura po boci

Od navedenih izmjena, najviše se razgovaralo upravo o povratnoj naknadi, a mnoge je razočarala razlika od tek tri centa po boci. Iako je svrha ovakvog kolektivnog prikupljanja ambalaže njihovo zbrinjavanje i garancija da neće završiti u prirodi ili na odlagalištima, često se zapravo ova mjera proziva socijalnom, i o njoj piše kao o dodatnoj mogućnosti siromašnih da si omoguće preživljavanje. 

Za potrebe pisanja ovog teksta ostat ćemo u domeni gospodarenja otpadom. Prvenstveno su u tom smislu reagirale udruge, između ostalog Zelena akcija. "Ovime ostajemo na začelju EU prema iznosu naknade, a Vlada, koja je izglasala ovakvu Uredbu, treba uvidjeti kako je time pogodovala trgovcima i proizvođačima pića koji će povisiti cijene bez obzira na iznos naknade", poručili su iz Zelene akcije.

Naime, ekološke udruge pokušale su na Vladinu Uredbu utjecati još za vrijeme javne rasprave u listopadu kada su okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj uputile komentare u kojima su tražile povećanje naknade, koja bi po njima, po uzoru na Slovačku, trebala iznositi 15 centi.

FOTO: Tom Dubravec/CROPIX

'Ministarstvo nema nikakvu kontrolu nad podivljalim trgovačkim praksama'

"Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije prijedloge udruga odbilo je sa sljedećim obrazloženjem: 'Prijedlog za daljnjim povećanjem iznosa povratne naknade se odbija zato što bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama", rečeno je uz Zelene akcije koja je ovakvo objašnjenje ocijenila netočnim.

"To pokazuje suštinsko nepoznavanje načina funkcioniranja sustava povratne naknade. Naime, povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ako se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja. U nekim europskim državama, npr. Švedskoj, cijena proizvoda na polici trgovine pokazuje isključivo cijenu proizvoda, a ispod navedene cijene je u manjem fontu istaknuta cijena povratne naknade za ambalažu, kako se kupca ne bi dovodilo u zabludu vezanu uz cijenu proizvoda", objasnili su svoje stajalište.

Takva praksa ujedno sprječava nepoštene trgovačke prakse poput planiranih poskupljenja proizvoda da se "zaokruži" cijena proizvoda s naknadom za ambalažu, istaknuli su. Ono što Ministarstvo takvim komentarom pokazuje, naveli su, jest da nema nikakvu kontrolu nad podivljalim trgovačkim praksama i sve većim poskupljenjima.

FOTO: Ivana Grgić/CROPIX

Hoćemo li doseći EU cilj do 2030.?

"Niskim iznosom naknade od 10 centi, koja svakim danom, u usporedbi s ostalim proizvodima, vrijedi sve manje i manje, teško ćemo postići ciljeve od 90 posto odvojeno prikupljene ambalaže za pića", naveli su. Naime, europska uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu navodi da do 2030. zemlje članice moraju imati 90 posto prikupljenih boca od napitaka i ambalaže od pića. Hrvatska je trenutačno na 80 posto, a najnovija Uredba, smatraju udruge, tome ne ide u prilog.

Što se tiče podataka o cijenama naknade u Europskoj uniji, Danska za povratnu ambalažu, ovisno o veličini boce, isplaćuje iznos od 13 do 40 eurocenti, u Luksemburgu iznos varira od 10 centi pa čak do eura, u Finskoj je to od 10 do 40, a Norveškoj od 13 do 32 eurocenta. Švedska isplaćuje između 11 i 22 centa, Nizozemska 28, Njemačka 25, Mađarska 13, Island i Poljska po 12, a Litva, Latvija, Malta, Rumunjska i Estonija 10 centi. Naravno, nisu sve zemlje uvele ovu naknadu, a ima ih onih koji su s ovom praksom tek započele, kao što je to primjerice Španjolska, dok neke od njih ove promjene uvode tek od iduće godine kao primjerice Belgija.

FOTO: Damir Krajac/CROPIX

Kriteriji

Međutim, Hrvatska koja je prva zemlja u Europi koja je ovakav sustav naknade uvela, s ovom praksom započela je još 2006. godine, ali do danas nije bilo revolucionarnih izmjena. Od te davne 2006. godine kada su građani po boci dobivali 50 centi, pa do kraja prošle godine za PET ambalažu Fond je isplatio ukupno 535,9 milijuna eura povratne naknade.

Hrvatske tvrtke bježe od ovog biznisa: 'Volim ovdje pitati hoćemo li zabraniti cipele'

"Kriteriji za otkup otpadne ambalaže propisani su Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku tako da otpadna ambalaža koja se predaje u sustav povratne naknade, odnosno koja se predaje u trgovinama i reciklažnim dvorištima, mora biti ispražnjena od sadržaja, ne smije biti zgnječena ili uništena, te GTIN oznaka i oznaka sustava povratne naknade moraju biti jasno vidljive i čitljive", poručili su iz Ministarstva okoliša.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.