Hrvatska nema nikakvih razloga sprječavati građane da idu u Ukrajinu

Iako su birališta odavno zatvorena, a DIP je odradio posao prebrojavanja glasova, mediji bliskih politici aktualne vlade i nadalje se ne mire s rezultatima predsjedničkih izbora, pa nastavljaju s pokušajem generiranja neraspoloženja javnosti prema novoizabranoj predsjednici. Za to je, u nedostatku boljeg povoda, medijski napuhana priča o privremenom uredu Grabar-Kitarović u hotelu Sheraton u luksuznom predsjedničkom apartmanu, čime se sugeriralo da je riječ o bahatoj rastrošnosti, iako je prava istina kako se koristio tek jedan ured u tom apartmanu, a ukupni je trošak iznosio manje od 45 tisuća kuna.

I sve bi se te napise o privremenom uredu još dalo progutati kao 'socijalnu osjetljivosti', kada bi ti isti mediji mogli pokazati jedan naslov i članak u kojem su tijekom zadnjih pet godina problematizirali postojanje ureda bivšeg predsjednika Stipe Mesića koji državu svake godine košta oko 850 tisuća kuna. Naravno, takvih članaka uglavnom nema, jer su u većini hrvatskih medija žestoke kritike rezervirane isključivo za političare s desnog dijela političkog spektra. Pa se onda, valjda, očekuje da bi novoizabrana predsjednica i njen uži tim inauguraciju trebali dočekati na klupi na Zrinjevcu, komunicirajući s MVP-om putem besplatne gradske wi-fi mreže i s prijenosnim računalima u krilu; ili pak u središnjici HDZ-a, što bi onda dalo željeni povod za nove maliciozne komentare.

 

Prema navodima Hine, koje prenosi Jutarnji list, rusko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je poslalo priopćenje u kojem je izrazilo zabrinutost i šokiranost činjenicom da u sukobu na teritoriju Ukrajine sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske te pozvalo Zagreb da to spriječi. "Moskvu je zabrinula i šokirala izjava za javnost potpredsjednice hrvatske vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić kojom je potvrdila da u trenutačnom sukobu na ozemlju Ukrajine sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske, a da nije dovela u pitanje zakonitost takvog sudjelovanja hrvatskih građana u operacijama koje provode ukrajinske vojne strukture", navodi se u priopćenju ruskog MVP-a.

Radi se, dakako, o krajnjoj ruskoj drskosti i diplomatskom bezobrazluku, koji zaslužuje oštar odgovor Hrvatske. Naime, Hrvatska država nema ama baš nikakvih političkih razloga sprječavati svoje građane da odlaze u Ukrajinu i tamo kao dragovoljci sudjeluju u ratu, a još manje ima razloga da ih zbog toga sankcionira. Tim prije jer Hrvatska država ima prijateljske odnose s Ukrajinom, priznaje njen suverenitet i teritorijalnu cjelovitost; a kao članica EU i NATO saveza, Hrvatska ukrajinsku situaciju vidi kao miješanje Rusije u odnose u toj državi, a time i kao rusko narušavanje međunarodnih odnosa i europske sigurnosti i stabilnosti.

 

Nakon Andree Feldman, ovih dana ORaH je napustio i poznati aktivist Kristijan Grđan, također jedan od osnivača te stranke. Pritom Grđan je vodstvo stranke optužio za autokratske postupke odnosno sprječavanje demokratske rasprave o ishodu predsjedničkih izbora, kao i za neke neprihvatljive odnose prema onim članovima koji kritički analiziraju rad Mirele Holy.

Iznošenje stranačkog 'prljavog rublja' na svjetlo dana, nije ništa neuobičajeno kod razlaza na hrvatskoj političkoj sceni, pa teške riječi koje se nakon toga znaju izmijeniti uvijek treba uzimati sa 'zrnom soli'. No, ORaH je stranka koja i jest nastala kao rezervni politički projekt SDP-ovaca nezadovoljnih utjecajem koji imaju u stranci Zorana Milanovića, a Mirela Holy od početka je otvoreno i čvrsto podržavala Ivu Josipovića, zbog čega je svakom trebalo biti razvidno da ORaH nije ništa drugo nego alternativna baza tzv. 'urbane ljevice', čiji je predvodnik upravo Josipović. Ukratko, radi se o već oprobanoj taktici da se 'lijeve' ideje, počesto i kriptokomunističke, dakle politički retrogradne, povežu s 'novim' ekološkim pokretima – što prije ili kasnije izlazi na vidjelo. Najčešće, zbog nesuglasja u shvaćanju demokratskog ustroja unutar takvih grupa. I to razotkrivanje uvijek je politički dragocjeno.

 

'Croatia, full of life' odnosno 'Hrvatska, puna života' novi je reklamni slogan Hrvatske turističke zajednice. On će zamijeniti onaj 'Mediteran kakav je nekad bio', a kojem je pak prethodio 'Mala zemlja za veliki odmor'.

Od trenutka objave, ovaj je slogan kod Hrvata izazvao lavinu negativnih komentara na društvenim mrežama, a kod turista koji eventualno ne znaju ništa o Hrvatskoj moći će pobuditi samo nedoumice. Jer, ukoliko se ne radi o rijeci Amazoni i džungli koja ju okružuje, uz koje bi slogan 'puna života' imao svoj smisao, onda je sasvim nejasno kakve bi to asocijacije trebala imati u kontekstu Hrvatske? Izuzev mladih, koje to možda asocira na party događanja ili Ultra festival poput onog u Splitu, za sve druge turiste to je poruka sasvim nejasnog sadržaja, ako ne i besmislenog. Znači, kolosalni promašaj!

Iako su mediji posljednjih dana pedantno bilježili tko je sve od šefova država i vlada te stranih izaslanstava najavio svoj dolazak na nedjeljnu svečanost inauguracije izabrane hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, svi oni koji su se sa zluradošću nadali malom broju izaslanstava ostat će razočarani. Naime, po zadnjim informacijama u Zagreb je došlo 88 stranih izaslanstva, predvođenih s devet predsjednika država (Ukrajine, Slovačke, Mađarske, Albanije, Slovenije, Makedonije, Kosova, Crne Gore i BiH) – dakle, tek jedan predsjednik manje nego na inauguraciju Ive Josipovića.

Inače, cijelo to prebrojavanje izaslanstava na predsjedničkim inauguracijama, samo je još jedan dokaza koliko je hrvatsko shvaćanje vlastite pozicije u međunarodnim odnosima nepotrebno opterećeno 'kompleksom manje vrijednosti' te vječnim nastojanjima da budemo ono što kao mala država objektivno nismo.