Hrvatska na prekretnici, vlasnici našeg duga neće još dugo čekati

Dok je prošlogodišnji susret bio u znaku krize kredite u švicarskim francima i kritike Vujčiću što je izbivao iz zemlje kada je vlada intervenirala na tržište, ovogodišnji susret bit će u znaku vraćanja povjerenja. Naime, mandatar mora dobiti prve odgovore o tome kakve politike Hrvatska treba ponuditi vjerovnicima da bi osigurala zaustavljanje rasta zaduživanja. Sastanak u Kitzbuehlu bit će prva prilika za početak dijaloga o zajedničkom jeziku.

Iako su vlasnici hrvatskog duga ostavili razumno vrijeme za sastavljanje nove vlade, analitičari su suglasni kako bi ubrzo mogla stići svojevrsna kazna u vidu povećanje cijene zaduživanja, ukoliko se nešto ne poduzme.

Naime, u trenutku kad procjene govore kako je hrvatski javni dug premašio 297 milijardi kuna i dosegnuo 90 posto BDP-a, sve je jasnije kako bi u bilo kakvim potresima na tržištima kapitala Hrvatska imala velike probleme s refinanciranjem duga. Također, jasno je kako dosadašnji odnos prema dugu nije održiv te kako je investitorima nužno ponuditi kredibilan proračun i održive javne politike u pogledu javnih financija, prvenstveno.

Analitičari poput Zdeslava Šantića (za Slobodnu Dalmaciju) kažu kako nas očekuje godina prekretnice. Pozitivno jest to što smo novom vladom i novim mandatarom, poznatim u krugovima vlasnika hrvatskog duga, dobili novu priliku za promjenu odnosa prema dugu, no činjenica je kako se promjene neće dogoditi preko noći. Očekuje se, stoga, jači angažman Europske komisije i rejting agencija na podsjećanju nove vlade kako je vremena za ovu veliku priliku zapravo malo jer tržišta obveznica ne reguliraju niti EK, a niti rejting agencije.

Tržišta će nas čekati još neko vrijeme, a tada će procjenjivati u kojem smo smjeru krenuli i odlučiti o vjerodostojnosti naših politika.