HRVATSKA KAO JEDNA IZBORNA JEDINICA Bernardićeva ekipa ostala bi u oporbi, ako Škorini zastupnici ne odluče drugačije...

Izborna je kampanja započela, već prilično oštro; naime, osim standardnog izmjenjivanja ''otrovnih strelica'' između dva ljuta politička oponenta, HDZ-a i SDP-a, vodi se još jedan, dodatni ''rat''. I to na desnom političkom spektru, u kojem je prilična gužva, jer Domovinski pokret, kojega vodi Miroslav Škoro opasno pomućuje računicu upravo HDZ-u i predsjedniku Andreju Plenkoviću.

Dakako, odmah su krenula i prva predizborna istraživanja, no, u njima ipak možemo zamijetiti razlike u postocima koje dobivaju političke stranke, posebice one najjače, ali i razlike u preferencijama samih birača.

Agencija IPSOS

Stoga smo analizirali vjerojatno dva najveća i najrelevantnija istraživanja; onaj kojega objavljuje Dnevnik Nove TV, u svom redovitom Crobarometru koji provodi agencija IPSOS te HRejting, agencije Promocija plus.

Istraživanje je provela agencija IPSOS u sklopu redovitog Crobarometra na 1005 građanina od 18 do 21. svibnja. Istraživanje je zbog mjera zaštite provedeno telefonskim putem. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.

Kako pokazuju podaci Crobarometra, HDZ izlazi na birališta s trenutačnom potporom od 28 posto, a, unatoč spekulacijama, SDP-ova koalicija nazvana RESTART nije ga pretekla. Ekipa Davora Bernardića je dobila 24,9 posto potpore birača.

No, na desnoj je strani Miroslav Škoro sa svojim Domovinskim pokretom okupio Suvereniste i Blok za Hrvatsku te tako oni zajedno dobivaju 13,5 posto potpore birača, što je vrlo visok postotak.

Istraživanje je pokazalo da je, kao i uvijek, HDZ-ovo biračko tijelo i dalje tradicionalno više zastupljeno među starijim biračima iznad 60 godina i to u ruralnijim sredinama.

Najvjerniji birači HDZ-a, ali i SDP-a oni su starije životne dobi

Slavonija je i dalje najjača utvrda i to s 38 posto birača, ali, Dalmacija je neizvjesna, jer više nije kao nekoć stabilno glasačko tijelo ove stranke, u kojoj je, u najboljim vremenima, HDZ dobivao i više od 40 posto.

Najveći suparnik, SDP, identično kao i HDZ, najveću potporu ima među biračima koji su stariji od 60 godina, ali SDP ipak bilježi veći broj žena glasača negoli HDZ. Kao i uvijek, SDP je jači u Zagrebu s 28 posto potpore, kao i na sjeveru Hrvatske (Međimurje, Istra..).

Posebno je zanimljivo da Škorina koalicija ima ono što nemaju ni HDZ, ni SDP, a to je- ravnomjerna zastupljenost širom Hrvatske, međutim, ''najtanji'' su u Zagrebu, sa svega devet posto.

Most se bori za političko 'preživljavanje'

Most je pak zapala prilična nevolja- u samo nekoliko dana, napustila ga je nekolicina javnosti poznatih imena, nezadovoljnih, kako su istaknuli, vodstvom stranke, tvrdeći da se ona pretvorila praktički u privatno vlasništvo Bože Petrova i Nikole Grmoje. Vjerojatno je i to razlog da se Most, u ovome trenutku, praktički bori za političko preživljavanje, a tome je pridonio i neuspjeh pregovora sa Škorinim Domovinskim pokretom, nakon kojih su se čule teške riječi s obje strane.

Tako da Most, u sadašnjem trenutku, ne prelazi izborni prag, sa 4,8 posto potpore građana, ali čak i da dobiju šest posto, ne jamči im ulazak u Hrvatski sabor. Prag prelaze u Dalmaciji i Zagrebu, u ostatku Hrvatske gotovo ih nema.

Ne prelaze izborni prag ni u najboljoj varijanti...

Relativan uspjeh bilježi i lijeva koalicija Možemo! – Zagreb je naš, Nova ljevica i OraH s potporom od 2,6 posto.

Odmah iza njih je koalicija Pametno i Fokus s 2,4 posto.

Ivan Pernar na izborima može računati s također 2,4 posto.

Nedavno formirana Stranka s Imenom i Prezimenom ima potporu od 2,2 posto.

Živi zid, nekada najveće političko iznenađenje i u najbolja vremena treća politička opcija, sada na izbore ide u koaliciji s Promijenimo Hrvatsku, a dobili bi tek 1,9 posto potpore.

IDS ima uvijek stabilnu bazu u Istri, može računati na 1,8 posto, a budući da će sigurno koalirati s RESTART koalicijom, računaju na najvjerojatnije dva saborska mandata.

Ostale stranke su ispod jedan posto i zajedno bi dobili 3,8 posto, u rasponu od ljevice do desnice.

HDSSB ima 0,8 posto, stranka Milana Bandića, koja je još početkom godine bila oko tri posto, sada je na tek 0,7 posto potpore građana.

HNS od prije nekoliko dana ima novoga predsjednika, Predraga Štromara, koji je na tome mjestu zamijenio Ivana Vrdoljaka, ali rezultat im je krajnje mizeran; također 0,7 posto.

Žalosno je, međutim, da HSLS, kao najstarija politička stranka grčevito pokušava preživjeti uopće na sceni, a bilježe tek 0,4 posto potpore, unatoč silnim naporima i nizu dobrih poteza koje je napravio sadašnji predsjednik, Dario Hrebak, koji je ujedno i gradonačelnik Bjelovara.

Agencija Promocija plus

Upravo na dan kada je predsjednik Milanović objavio datum parlamentarnih izbora, objavljeni su rezultati HRejtinga. Istraživanje je od 15. do 18. svibnja za HRT provela agencija Promocija plus na uzorku od 1400 ispitanika koji jamči razinu pouzdanosti odgovora od 95 posto, uz statističku pogrešku od samo plus/minus 2,62 posto.

Što su izbori bliže, neizvjesnost je sve veća...

Primjera radi, da su izbori ovu nedjelju koja je pred nama, HDZ bi s 29,7 posto bio relativni pobjednik. Točno, ili samo jedan posto manje ima SDP koji je ovaj mjesec na 28,7. I dalje je treća i jedina koja još prelazi izborni prag Škorin Domovinski pokret, ali, više prema devet, negoli deset posto, točnije, 9,3.

Prvi ispod praga je Most, s 4,3 posto, koji se odlučio na samostalan izlazak na izbore, nakon, kao što smo naveli, propalih razgovora s Domovinskim pokretom te su time sebi najvjerojatnije zadali- autogol. 

I to su praktički jedine tri stranke- odnosno koalicije- koje ovoga trenutka mogu ući u Hrvatski sabor. Sve ostale, ne budu li koalirale s većim partnerima, nemaju nikakve izglede za ulazak u Parlament- ni jedna od 13 stranaka uzetih u ispitivanje.

HSS- 2,2 posto; Pametno- 1,7 posto); ali ni IDS s 1,6 posto, da je Hrvatska kojim slučajem jedna izborna jedinica. 

HNS bi dobio tankih 1,4 posto glasova, a oko jedan posto nalaze se i HSU-1,1 posto, Bandićeva- jedan posto, Pernarova s 0,9 posto i stranka Anke Mrak-Taritaš s 0,8 posto, koja dobiva jednako kao i Živi zid, koji je također ''ubrao'' minijaturnih 1,8 posto...

Nova opcija - Stranka s Imenom i Prezimenom -0,7 posto, a na samom su dnu Neovisni za Hrvatsku s 0,6 posto i Hrvatski suverenisti s 0,6 posto (koji su se ''spasili'' od političke propasti pa su ušli u Škorin Domovinski pokret) te HSLS s 0,6 posto...

Usporedba s istraživanjem za travanj

Nešto veća promjena u odnosu na prošli mjesec dogodila se samo kod SDP-a i neodlučnih birača. Svi ostali padovi, ili usponi mjere se u promilima i da politika nisu trendovi, ne bi bili spomena vrijedni.

S popuštanjem epidemije korona virusa, popustio je i rast HDZ-a pa je u odnosu na travanj kad je skočio za više od 2,5 posto i time se opet vratio na vrh, ta stranka sad u zanemarivom, ali ipak minusu: -0,2 posto.

SDP je nakon dvopostotnog prošlomjesečnog pada, ovoga mjeseca narastao za 1,3 posto.

Škorin Domovinski pokret gotovo je na istom; +0,1 posto, a nešto više, ali također sitno, narastao je Most; +0,3 posto.

A najviše je rastao- broj neodlučnih birača; u ovom ih je trenutku oko 12 posto.

Rezultat po regijama po ovoj bi agenciji u ovome trenutku bio ovakav: HDZ-SDP: 3:3 

Naime, u četiri najjužnije županije čvrsto "vlada" HDZ. Njega bi ondje zaokružilo više od 40 posto birača. SDP je izbor za njih dvostruko manje. Izborni prag prelazi još samo Most, a pragu nadomak je Škorin Domovinski pokret. Blizu praga u Dalmaciji samo je bračni par Puljak.

U Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji te senjskom primorju obrnuta je situacija, jer na tom području suvereno vlada lijevi centar predvođen SDP-om, koji dobiva više od 34 posto, a IDS više od 14,5 posto. Između njih je HDZ na točno 24 posto. Nitko više tu ne uspijeva doći ni do 2,5 posto biračke potpore.

Na istoku Hrvatske HDZ je prošli mjesec bio 18 posto jači od SDP-a, a ovaj je samo tri. Najviše mu je glasova očito uzeo Škoro koji je u svom kraju skočio na 20 posto. Skok se ovdje dogodio i HSS-u pa se u Slavoniji i Baranji približio izbornom pragu.

Samo tri stranke prelaze prag i u izbornoj jedinici koja bi se prostirala od Like preko Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke do Karlovačke županije. Uz HDZ i SDP prošli je mjesec to bio Škoro. No ovaj je - Most, koji je sad na gotovo sedam posto, dok se Škorina travanjska potpora prepolovila, pa je u središnjoj Hrvatskoj trenutačno ispod praga.

Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji prvi je izbor SDP, drugi HDZ, treći Škoro i dalje više nitko. HNS koji je prošli mjesec na sjeveru Hrvatske imao više od sedam posto potpore, pao je ispod 3,5 posto.

Travanjski zaostatak od gotovo 10 posto za SDP-om u Zagrebu i okolici, HDZ je prepolovio. Pa je SDP sada na malo manje od 30 posto, a HDZ na malo više od 25. Deset posto uzima Miroslav Škoro. U Zagrebu i okolici, zagrebački je gradonačelnik prvi. Ali ispod izbornog praga.

Zaključak?

Ove ankete, međutim, nisu najbolji pokazatelj kakav će ishod izbora biti. Istina pokazuju trendove rasta potpore ili pada podrške građana, ali daleko su od toga kako bi izbori mogli završiti. Naime, Hrvatska nije jedna izborna jedinica, već ih ima 10, plus dodatne za dijasporu i manjine.

Ova istraživanja na taj način izjednačavaju potporu strankama na razini države, a u pojedinim jedinicama s manjom potporom moguće će biti preći prag. Dovoljno je preći prag u jednoj izbornoj jedinici da bi neka stranka, poput IDS-a, primjerice ušla u Hrvatski sabor, to nije neophodno učiniti u svim izbornim jedinicama.

Zasad se čini da će se ključna borba voditi između HDZ-a i Bernardićeve ekipe okupljene oko SDP-a. Škorin Domovinski pokret pritom bi mogao imati u nekom scenariju ulogu koju je na ranijim izborima imao Most, tj. da njegovi zastupnici budu prevaga u slučaju nedovoljno jasne parlamentarne većine.

No isto tako, moguće je da tu ulogu ponovno preuzmu zastupnici manjina, ali i neke druge manje stranke  - nađu li se u Saboru - od Mosta, do Reformista i HNS-a.

Isto tako, nije isključena da se i Škorin Domovinski pokret, uđu li pojedini njegovi zastupnici u Sabor, po modelu Mosta također raskoli oko toga kome treba dati podršku u formiranju nove vlade - HDZ-u ili ne.