Hrvatska jedina u Europskoj uniji nema bitno postrojenje: 'Ne postoji velika opasnost'

Aktualni gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević želi provesti plan gradnje energane. Oporba već godinama upozorava kako je to nešto s čim je Europa završila prije 50 godina. Predsjednik Gradske Skupštine Grada Zagreba Joško Klisović poveo je gradski SDP u obilazak iste u Beču. "To nije energana, to je spalionica. Možemo to samo uljepšava u svojoj maniri da zavara i laže građane Zagreba", kazao je za portal Direktno kandidat za gradonačelnika Grada Zagreba Ivica Lovrić.

Stručnjaci upozoravaju kako danas postoje moderne tehnologije rješavanja otpada bez energana. Tijekom rasprave voditelj teme Zero Waste i kampanje protiv spaljivanja otpada u Zelenoj akciji Marko Košak upozorava kako energane termički obrađuju otpad te uz mizerne količine energije koju proizvode – električne i/ili toplinske, smanjuju masu otpada pretvarajući ga u toksični pepeo i šljaku čije je zbrinjavanje iznimno skupo te u štetne plinove poput CO2, dioksina, furana.

Oporba se slaže u jednome, a to je kako je za Zagreb nužno sagraditi sortirnicu i kompostanu. "Tomašević je imao građevinske dozvole i osiguran novac, a Vlada Republike Hrvatske mu je raspisala natječaj za izgradnju sortirnice i za financiranje izgradnje iste, a isto tako moguće i kompostanu. Međutim, on je odustao od toga iz vrlo nejasnih razloga", objašnjava nam Lovrić.

FOTO: Ranko Suvar/CROPIX

Hrvatska je jedina zemlja koja to nema 

Građani, ali i dio oporbe na prošlog sjednici Gradske Skupštine jasno su rekli kako su protiv Centra za gospodarenje otpadom u Gradu Zagrebu. "Ne možete graditi takvo nešto samo pet kilometara od Trga bana Josipa Jelačića i 100 metara od prvih obiteljskih kuća dok s druge strane, na području Zagrebačke županije, imate lokacije koje su u prostornim planovima predviđene za to", naglasili su iz stranke Plavi Grad.

No, stručnjak za zaštitu okoliša, ekologiju i održivi razvoj Tomislav Lukić kaže da se u cijeloj Europi ubrzano grade postrojenja energetske oporabe otpada i trenutačno ih u Europi funkcioniraju 504, koja termički oporabljuju 101 milijun tona komunalnog otpada. Procjena je da će 2035. godine trebati postrojenja za 148 milijuna tona. Vodeće europske zemlje koje termički oporabljuju komunalni otpad su Finska, Švedska, Norveška, Švicarska, Belgija, Danska, Luksemburg, Nizozemska i Austrija.

"Bez postrojenja za termičku oporabu otpada u EU trenutačno je samo Hrvatska, a po procjenama trenutačno je potrebno u Hrvatskoj izgraditi WtE postrojenja za oko 400 tisuća tona po godini komunalnog otpada", smatra Lukić. Tvrdi i kako je pročišćavanje dimnih plinova koji nastaju u WtE postrojenjima danas unaprijeđeno do izuzetno visoke razine tako da ne postoji opasnost od emisija većih od onih kojima smo uobičajeno izloženi.

FOTO: Darko Tomas/CROPIX

Bivši ministar šalje upozorenje 

Bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović iznio je svoj stav da energane ne treba graditi nego otpad reciklirati. "To je jedini doprinos smanjenju količina otpada koji završava na odlagalištima. To je doprinos po pitanju odlaganja, inertnog pepela i to je važno. Ovdje govorimo da je to ipak spalionica smeća u kojoj se stvara toplinska i električna energija. Kada se spominje energija iz otpada, svi misle na oslobođenu toplinu i toplinsku energiju koju morate dovesti do kućanstava. Konverzija je 20 posto", kazao je.

Naglašava da je energana na otpad loša ideja i po pitanju energetike. "Svako malo čujem da iz dimnjaka izlazi samo CO2 i voda, a gdje je dušik? Danas je sve više bolesti za koje ne znamo uzrok, liječnici kažu da je to zagađeni okoliš, a ovo tome pridonosi, iako ne znamo reći u kojoj mjeri. Energana za otpad pridonosi tome. Energana nije kružno gospodarenje otpadom", dodao je.

Ekspert za zaštitu okoliša Viktor Simončić kazao je kako nema razloga za strah osim za laika koji imaju mogućnost za strah. "Termička obrada u EU je, uz nuklearnu, pod najstrožim kontrolama i uz najbolju tehniku. Praksa EU-a je da za svako kritičko postrojenje da je ono novo uvijek bolje od prethodnog", naglasio je.

FOTO: Ranko Suvar/CROPIX

Objašnjenje ministarstva 

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije navelo je kako kada se govori o ciljevima gospodarenja otpadom postavljenim EU propisima, oni uključuju energetsku oporabu. "Rezultat energetske oporabe otpada je toplinska i električna energija, dok se kao ostatak pojavljuje šljaka i pepeo", naveli su kao odgovor na naše pitanje o gradnji energane u Zagrebu.

Dodaju kako se u Planu gospodarenja otpadom od 2023. do 2028. godine navodi da u Hrvatskoj četiri tvrtke posjeduju dozvolu za energetsku oporabu postupkom R1 (korištenje otpada, uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije), na pet lokacija ukupnog kapaciteta 392.479 tona po godini. Evidentirano je 36 energetskih oporabitelja koji nisu obvezni ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom već djelatnost obavljaju na temelju upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja. Ishođenu dozvolu za spaljivanje otpada bez energetske oporabe nema niti jedna tvrtka.

Hrvatska ovo do sad nije imala: 'Ono što je većini gradova problem, u Šibeniku je riješeno'

"Osim novih postrojenja za energetsku oporabu otpada, potrebno je uzeti u obzir i postojeća postrojenja na kojima je moguća nadogradnja za energetsku oporabu otpada, primjerice industrijske toplane i kotlovnice, termoelektrane, tvornice cementa i tvornice vapna", kažu u Ministarstvu te ističu kako je energetska oporaba prikladna samo za vrste otpada koje se ne mogu drugačije oporabiti ili ponovno iskoristiti.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.