Hrvatska je tada bila ujedinjena: 'Htjeli su ubiti Tuđmana i morali smo brzo odraditi posao'

Stoga vjerojatno ne postoji bolji sugovornik s kojim smo mogli razgovarati o povijesnoj odluci Hrvatskog sabora, promjenama koje su se dogodile u sabornici tijekom više od 30 godina zasjedanja najvišeg predstavničkog doma i nositelja zakonodavne vlasti u RH, ali i o odlukama koje su donesene tijekom tih godina, a pridonijele su najvišoj razini demokracije i razvoju naše domovine. Prvenstveno nas je zanimalo kakvo je bilo ozračje u trenutku donošenja odluke o raskidu svih državnopravnih veza RH s bivšim državama SFRJ-a. Podsjetimo, dan ranije velikosrpski agresor je raketirao Banske dvore s ciljem atentata na prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. 

"Odluka 8. listopada je bila očekivana jer je bila sazvana sjednica sva tri doma Sabora na dan isteka nametnutog moratorija na odluku o neovisnosti i samostalnosti koju smo donijeli 25. lipnja 1991. Svi smo se sakupili u podrumu zgrade INA-e u Šubićevoj jer, kao što znate, dan prije toga oko 15 sati jugosrpska avijacija bombardirala je i raketirala Banske dvore. Izvršila je atentat, hvala Bogu neuspješno, na predsjednika Tuđmana, tadašnjeg predsjednika predsjedništva Jugoslavije Stjepana Mesića i Antu Markovića, predsjednika saveznog izvršnog vijeća, odnosno Jugoslavenske vlade,  koji je došao nagovoriti predsjednika Tuđmana da odustane od aktiviranja odluke koju je Sabor donio 25. lipnja zajedno sa Slovenijom, kada smo donijeli odluku o neovisnosti i samostalnosti", prisjetio se saborski zastupnik za portal Direktno.

Trojka Europske zajednice, tada još nije postojala Europska unija, podsjetio je Krstulović Opara, tražila je i nametnula moratorij na odluku o raskidu državnopravnih veza na tri mjeseca. "Istekom 8. listopada 1991., planirali smo aktivirati odluku od 25. lipnja", istaknuo je HDZ-ov zastupnik te dodao: "Tada nije bilo pretjeranih euforija. Htjeli smo sankcionirati odluku koja je donesena u jednom lijepom ozračju 25. lipnja 1991.".  Tijekom razgovora za portal Direktno, Krstulović Opara se prisjetio i jednog nepoznatog detalja. "Sjećam se da sam tada došao u gojzericama i nekakvim hlačama koje su podsjećale na vojne jer nisam imao vojnu odoru. Brojni zastupnici došli su s prvih linija fronte jer su već bili zahvaćeni ratnim djelovanjima. Ja sam, također, imao svojih obaveza kao zastupnik, ali i kao osoba koja je rukovodila zadaćama na osiguranju studentskih domova i fakulteta koje su imali studenti", ispričao nam je tada najmlađi saborski zastupnik.

FOTO: Josip Bandic / CROPIX

Velike razlike još veće uvažavanje 

Kako je istaknuo, zastupnici su u Šubićevu ulicu stigli kako bi donijeli odluku koja će tek kasnije biti predstavljena važnom i bitnom za slobodu naše domovine. "Međutim, ona u svom karakteru nije bila niti dramatična, niti posebno vrednovana od nas samih,  jer ona je bila samo aktiviranje prethodno donesene odluke na koju smo iznimno ponosni. Ta odluka je prethodno donesena 25. lipnja, a kojoj je izravna posljedica referenduma koji je održan 19. svibnja, kada su građani ogromnom većinom glasova glasovali za neovisnu i samostalnu Republiku Hrvatsku", naglasio je te dodao: "Dan prije toga predsjednika su pokušali ubiti i bili smo svjesni da trebamo brzo odraditi svoj posao i vratiti se svojim obvezama na ratištima te obraniti Republiku Hrvatsku". 

Zanimalo nas je također koliko se Sabor odnosno dijalog saborskih zastupnika i razina saborskih rasprava promijenila od kada je donesena odluka o razdruživanju. Naime, velika većina građana, barem oni koji se još sjećaju saborskih rasprava 90-ih i početkom 2000-tih, ne mogu se oteti dojmu da je tada komunikacija bila na puno višoj razini. Saborski zastupnik koji je sudjelovao u raspravama u prvom sazivu Sabora, ali i u posljednja tri saziva, ovako je ocijenio današnju razinu komunikacije i rasprave u Hrvatskom saboru. 

"Sabor se i rad u Saboru jako promijenio. Podsjetit ću, 90-ih godine nas je bilo u tri doma. Bilo je 356 zastupnika i unatoč iznimno velim razlikama u shvaćanju društvenog i političkog trenutka u Republici Hrvatskoj, međusobno smo se uvažavali. S jedne strane smo imali SDP-ovce koji su bili izabrani kao Savez komunista Hrvatske (SKH) te su žalili za Jugoslavijom i u trenutku glasovanja o donošenju odluke o osamostaljenju, velika većina njih, gotovo najveći dio njih, osim jednoga, izašli su iz sabornice i nisu htjeli glasovati za samostalnost. Dakle, razlike su bile nevjerojatne, ali unatoč tome, tim ideološkim razlikama, političkim razlikama, svjetonazorskim razlikama, mi smo se međusobno uvažavali i poštivali", naglasio je HDZ-ovac.

FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Odgovornost koja se izgubila

Također, dodao je kako nije bilo grubih riječi i vrijeđanja te istaknuo: "Danas obnavljaju mandat ljudi koji su dobili povjerenje građana kao neki predstavnici intelektualaca, a moju stranku u Saboru nazivaju 'bandom prokletom'. To su užasne, neprihvatljive situacije koje društvo i građani ne sankcioniraju jer nam je taj narativ agresije postao, nažalost, normalan". Krstulović Opara naglasio je kako 1991. takvih situacija nije bilo, nije bilo grubih riječi, nije bilo vrijeđanja. "Gradili smo društvo znajući da  ratna zbivanja, branitelji u prvim redovima, velike civilne žrtve i tragedije koje su se događale u jednom dijelu, ali i ratne pobjede u drugom dijelu, iziskuju od nas najveću ozbiljnost".  HDZ-ov zastupnik i bivši gradonačelnik grada Splita smatra kako danas nema te ozbiljnosti i kako ne treba čuditi da je razina poštovanja saborskih zastupnika, kao i ugled cijelog Sabora na niskoj razini.

"Građani ocjenjuju svoj Sabor lošim, ali isto tako građani imaju Sabor kakav zaslužuju jer su ga sami izabrali". Krstulović Opara, koji slovi za jednog od ponajboljih govornika među zastupnicima, istaknuo je svoje žaljenje zbog razine komunikacije u raspravama te dodao: "Slijede nam izbori za predsjednika Republike, potom u svibnju izbori za gradonačelnike, načelnike i župane. Nadam se da ćemo ući u jedno mirno razdoblje od tri godine  u kojima će se ti populizmi i agresija u Saboru smanjiti i smiriti te da ćemo se vratiti na početne postavke  u kojima ćemo braniti dostojanstvo svojih političkih razmišljanja te zastupati svoje građane  koji su nas tamo poslali i vratiti dignitet sabornice. To je najvažnija institucija u hrvatskoj državi". 

FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Zaštita, identitet i demokracija 

Za kraj razgovora zamolili smo saborskog zastupnika da nam istakne neke odluke ili zakone koji su prema njegovom mišljenu izuzetno bitni za Republiku Hrvatsku, a građani ih možda tako ne percipiraju. "Sabor je u zadnjih 34 godine donio izuzetno važnih odluka, koje nažalost nisu u prvome planu građana, jer danas je interesantno biti duhovit i za 15 sekundi govora i doskočica dobiti naslovnicu. Iza te 'duhovitosti' i primitivizma ne stoji ništa", naglasio je Krstulović Opara. "Zaboravlja se da je prvi saziv Sabora donio prvi slobodni, kratki, čitljivi Ustav Republike Hrvatske, koji je oblikovao slobodno društvo i slobodnu državu u kojemu živimo nakon 800 godina (Božićni ustav). Potom je bilo cijeli niz kvalitetnih odluka, od kojih sasvim sigurno je odluka o pristupanju Europskoj uniji, koja je donijela dodatnu dimenziju demokratizacije i integracije RH.

Jandroković se zbog slanja časnika obrušio na kritičare: 'Zapitajte se jedno pitanje'

Potom, Zakon o isključivom gospodarskom pojasu na Jadranu, kojem smo suverenitet Republike Hrvatske proširili na 55.000 km2, a podsjetit ću Hrvatsko ozemlje, teritoriji je od 56.000 km2. Dakle, cijela druga Hrvatska je na hrvatskom Jadranu", objasnio je Krstulović Opara te naglasio kako vjeruje da ćemo se s aktiviranjem spomenutog zakona okrenuti tom blagu kojeg Hrvatska ima, a to je Jadransko more koje smo, podsjetio je, stavili i u himnu kasnijom intervencijom.  Također, za kraj razgovora za portal Direktno Krstulović Opara istaknuo je i Zakon o hrvatskome jeziku kojem je i sam uveliko pridonio. "On je identitetski zakon. On je zakon koji nam je bio potreban kako bi vratili ne samo nacionalnog ponosa, već i zaštićivanja jednog važnog elementa našeg nacionalnog identiteta koji nas je svih ovih godina, kada nismo imali državu, očuvao".