Hrvatska je itekako poslušala EU direktive za održivosti: Ovi nas gradovi čine ponosnima

Grad Prelog uvjerljivo drži poziciju najnaprednijeg hrvatskog grada kad je u pitanju odvojeno prikupljanje otpada, a nosi i službenu titulu "Zeleni grad – prijatelj i partner Velebitske degenije" jer je u 2022. prešao stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. Naime, grad je u pet godina trostruko povećao postotak odvojeno prikupljenog otpada te postiže skoro 70 posto odvojenog prikupljanja.

U Prelogu je sustav prikupljanja otpadom organiziran od vrata do vrata. Sustav se pokazao uspješnim, a korisnici na kućnom pragu prikupljaju miješani otpad, papir, plastiku, biorazgradivi otpad, staklenu i metalnu ambalažu, glomazni otpad s gumama i drugi.

Na odlagalište Piškornica odvozi se miješani komunalni otpad, a sav ostali otpad se obrađuje u građevinama tvrtke Pre-kom. Godišnje se tako sakupi otprilike 15.500 tona, s tim da u Pre-komu završi oko 12.000 tona, a ostali miješani otpad (3500 tona) ide na spomenuto odlagalište. Uspjeh Preloga leži i u edukacijama građana koje se provode u vrtićima i osnovnim školama.

FOTO: Pixabay (ilustracija)

Krk teži ovisiti energetski sam o sebi

Također, u cijeloj ekološkoj inicijativi sudjeluju i poduzeća i trgovine te Prelog provodi akciju ponovne upotrebe proizvoda u kojem bojanjem i čišćenjem "oživljavaju" predmete koji su odbačeni kao glomazni otpad. Prelog ima i solarnu elektranu koja je otvorena od početka ove godine, a kapaciteta je 25 kilovatsati te je izgrađena na krovu sortirnice korisnog otpada. Uz Prelog, grad Krk prelazi stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. 

Naime, u solarne panele, koje se sve više građana odlučuje ugraditi, cilj im je do kraja desetljeća imati vjetroelektrane, sa željom da budu u vlasništvu otoka. Građanima Krka cilj je otok dovoljno energetski opskrbiti kako bi ovisili sami o sebi. Time bi imali nekoliko izvora energije, 60 posto bi obuhvaćalo sunčane elektrane (najviše na krovovima), 30 posto energije bi proizvodile vjetroelektrane, a 10 posto bi bio bioplin i preostalo.

Zanimljivo je kako je Krk energetsku tranziciju počeo provoditi već 2012. godine, i prije nego je Europska komisija izdala Zeleni plan 2020. godine. Otočani su se tako odlučili ujediniti kako bi očuvali prirodu, ali i uštedjeli veliku količinu novca. Rado su se priključili ovoj vrijednoj inicijativi te sve više investiraju u solarne panele na svojim krovovima pa primjerice uz dovoljnu količinu sunca, ne moraju od HEP-a kupovati struju.

Velika Gorica postala solarni grad

Priči održivog razvoja pridružila se i Velika Gorica koja je u sklopu projekta "Velika Gorica – Solarni grad – odbrojavanje" postavila sunčane elektrane na 22 javne zgrade čime se proizvodi preko 600 megavatsati. Grad time ide u smjeru ugljične neutralnosti te je cilj osvijestiti građane o tendenciji ulaganja u obnovljive izvore energije.

Solarne elektrane su tako dobile osnovne škole, dječji vrtići, društveni i sportski domovi, Turistička zajednica i drugi. Električna struja koja se proizvede pokrije troškove potrošnje na lokacijama javnih objekata, a viškove otkupljuje HEP koji isplaćuje novac u vrijednosti proizvedene struje. 

Vinkovci na putu zelene tranzicije: Uštede na električnoj energiji čak 95 posto

Napredak grada Velike Gorice uočava se i u činjenici kako Zagreb ima tek osam postavljenih sunčanih elektrana na gradskim objektima, dok Karlovac ima 14. Poticajna je ovo inicijativa koja služi kao primjer ostalim gradovima Lijepe Naše koji idu stopama održivog razvoja s ciljem očuvanja planeta.

*Tekst je objavljen u suradnji s JANAF-om