Hrvatska ima neobičan muzej: 'To je drevna rabota, stara barem kao Biblija'

Začetnik projekta je Lordan Prelog, nekadašnji novinar i urednik, sada postdiplomant doktorskog studija informacijsko-komunikacijskih znanosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Projekt Muzeja lažnih vijesti rezultat je višegodišnjeg rada Instituta za nove medije i elektroničku demokraciju (InMed) koji, među ostalim, već 25 godina organizira međunarodnu konferenciju "Informacijska tehnologija i novinarstvo" u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku.

Muzej je nastao nakon što prepoznavanja sve veće opasnosti od dezinformacija koja prijeti slobodi i nezavisnosti medija. InMed ima plodnu suradnju s domaćim i stranim stručnjacima, a na konferencijama koje je organizirao sudjelovao je veliki broj stručnjaka iz dvadesetak zemalja. InMed je jedini u Republici Hrvatskoj član SOMA-e (Social Observatory for Disinformation and Social Media Analysis), jedne od vodećih mreža velikog broja institucija koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti i modela njihovog širenja kako putem tradicionalnih medija tako i putem interneta i društvenih mreža.

Osnivači navode kako su ciljevi projekta osvijestiti građane o raširenosti lažnih vijesti, podizati razinu medijske i informacijske pismenosti, educirati građane kako prepoznati lažne vijesti, pridonijeti globalnoj borbi protiv lažnih vijesti, sakupiti na jednom mjestu bazu najpoznatijih lažnih vijesti, razviti mehanizme prepoznavanja lažnih vijesti te ilustrirati proces nastanka lažnih vijesti kroz ekosustav: od izvora do korisnika i nazad.

FOTO: Damjan Tadić/CROPIX

Svi za pojam lažnih vijest čuli tijekom pandemije 

Doprinos ovog projekta bi bio značajan za globalnu borbu protiv lažnih vijesti i zapravo bi služio kao jedan od dodatnih mehanizama za borbu protiv dezinformacija, koje je propisala Europska komisija u svom strateškom dokumentu. U kontekstu borbe protiv lažnih vijesti, često se govori i o važnosti medijske i informacijske pismenosti pa je zbog toga sve više projekata posvećeno upravo povećanju medijske pismenosti djece i građana.

Među prvim objavljenim svjedočanstvima su i osvrti profesorice Jelene Jurišić, profesora Stjepana Malovića i Nenada Preloga, ali i novinarske legende Inoslava Beškera koji se pozabavio ulogom novinara u stvaranju lažnih vijesti na primjeru temišvarskih žrtvava, jednog od ključnih medijskih događaja u rušenju režima rumunjskog diktatora Ceausescua.

"Ako je i postojao netko tko do pandemije Covida-19 nije čuo za pojam lažnih vijesti onda je tijekom tog vremena čuo, a i za fenomen koji su izazvale. Lažnim vijestima danas nazivaju ne samo namjerno lažne, senzacionalističke ili propagandističke vijesti čiji je cilj nekome nanijeti štetu ili steći korist, već i pogreškama nastale netočne informacije, ali i one točne koje ne odgovaraju nekim, najčešće političkim, akterima. Lažne vijesti su tek jedan od oblika manipuliranih informacija, odnosno dezinformacija i upravo je to pojam koji je prihvaćen u znanosti na prijedlog posebnog stručnog povjerenstva Europske komisije", navela je u svojem svjedočanstvu docentica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija Jelena Jurišić.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Lažne vijesti prije ili kasnije postaju senzacija

Napomenula je kako u teorijama novinarstva svaka objavljena vijest mora biti točna i istinita, što znači i provjerena kod najmanje dva neovisna jedan o drugome izvora. "Dezinformacija može biti cijeli tekst, jedan njegov dio ili dio informacije ili oprema, odnosno naslov. A takvih je vijesti i informacija u novinarstvu bilo oduvijek. Dezinformacije su problem koji je prisutan u novinarstvu, ali koje do prije nekoliko godina najčešće nisu objavljivane s namjerom da nekome, osobi, državi ili instituciji, prouzroče neku štetu. A upravo je to odlika i svrha tzv. lažnih vijesti", dodala je.

Doktor informacijskih i komunikacijskih znanosti i umirovljeni redovni profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zadru Stjepan Malović u svjedočanstvu za muzej na početku naglašava kako su lažne vijesti preplavile našu stvarnost i suočavaju nas s posve novim i drugačijim razumijevanjem javnosti i masovnog komuniciranja. "Zabrinuta javnost pokušava naći protulijek suvremenoj komunikacijskoj pošasti. Pri tom zaboravljamo notornu činjenicu: lažne vijesti oduvijek su postojale i, baš kao i danas, bile udar na pošteno, istinito, točno, nepristrano i uravnoteženo informiranje", kazao je.

Tvrdi kako je gorka poruka i to kako jednom plasirana lažna vijest prije ili kasnije može prerasti u pravu vijest, kojoj se vjeruje i na temelju koje se mogu donositi dalekosežni zaključci. "Svako koketiranje s lažnim vijestima je nešto vrlo loše za društvo i može nanijeti nesagledive negativne posljedice. U to samo treba uvjeriti milijune lakovjernih koji između lažne i istinite vijesti nepogrešivo biraju lažnu", zaključio je.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Kako reagirati kada vidimo lažne vijesti? 

Utemeljitelj i predsjednik Instituta za nove medije i elektroničku demokraciju (InMed) Nenad Prelog napominje kako su teorije zavjere danas narasle do nikada dostignutih visina. "Nitko nikome više ne vjeruje, a koliko je tome uzrok ovo višegodišnje (ili i dulje) trovanje lažnim vijestima u gotovo svim područjima rada i/ili života, ostaje tek za utvrditi", kazao je. Sveučilišni profesor i novinar Inoslav Bešker naglašava kako lažne vijesti nisu bezazlene te da mogu biti pogibeljne, pogubne i ubitačne.

Stručnjak upozorio na prevare na društvenim mrežama: 'Ovo može dovesti do nerazumnog trošenja'

"Internet kao medij, odnosno komunikacijski oblici koji ga koriste (Web, društvene mreže, e-pošta itd.) nisu izmijenili ni svrhu ni prirodu glasina, ali su eksponencijalno povećali brzinu i radius (obuhvat) njihova širenja. A glasina u kiberprostoru praktički je neizbrisiva, ali ne budimo naivni. Lažne vijesti su mnogo drevnija rabota, stara barem kao Biblija. Služe kao taktička varka i kao podmaza za nasjedanje. To naravno ne znači da smijemo puhati kao generali kada nam se omakne lažna vijest u novinarstvu. Bilo da smo je stvorili, bilo da smo je odnekle preuzeli i dalje plasirali, mi smo time zadali još jednu ranu našemu ugroženome zanatu", zaključio je u svojem svjedočanstvu za Muzej.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.