HRVATSKA I NATO Političke opcije podijeljene oko angažmana hrvatskih vojnika u inozemnim misijama

Zanimalo nas je koji je stav svake pojedine opcije o angažmanu Hrvatske vojske u inozemstvu, izdvaja li dovoljno Hrvatska iz proračuna za vojsku te treba li nam uvođenje obveznog vojnog roka.

Angažman hrvatskih vojnika u inozemnim misijama

U ime koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta, koja uključuje i Hrvatske suvereniste, Blok za Hrvatsku, Hrvatsku konzervativnu stranku, Hrast, Stranku umirovljenika i Zelenu listu, o angažmanu Hrvatske vojske u inozemnim misijama odgovorio nam je treći na listi u šestoj izbornoj jedinici Željko Sačić. 

"Mi ćemo se zauzimati za maksimalno restriktivni pristup. Hrvatska vojska treba braniti hrvatske granice, odnosno, gdje nemamo naše geostrateške interese, gdje nemamo nacionalne interese ostvarene. Sasvim sigurno Afganistan nije u interesu Hrvatskoj vojsci i hrvatskom narodu. Što hrvatski vojnik radi u Litvi i Estoniji, koji su to stvarni razlozi. Domovinski pokret i Hrvatski suverenisti će analizirati stanje i donijeti adekvatne zaključke na korist hrvatskog naroda i države Hrvatske."

Stav Mosta nezavisnih lista prenio nam je dosadašnji saborski zastupnik i prvi na listi u devetoj izbornoj jedinici Miro Bulj. "Hrvatska vojska je pobjednička vojska, ona je temelj hrvatske države i naravno da hrvatski vojnik prije svega mora štititi hrvatske granice. Ono što smo tražili je da Hrvatska vojska ide na granice u slučaju ilegalnih migranata. To Vlada nije poštivala bez obzira na to što zakon o granici dozvoljava angažman vojske u zaštiti hrvatskih građana i hrvatskog teritorija. Ne smiju isključivo i samo hrvatski vojnici biti glineni golubovi u brojnim misijama. Hrvatska nije kriva što se tamo događa."

U ime Restart koalicije predvođene SDP-om odgovorio nam je bivši ministar hrvatskih branitelja i aktualni zastupnik u Europskom parlamentu SDP-ovac te prvi na listi u petoj izbornoj jedinici Predrag Fred Matić. 

"Oružane snage RH-a sudjeluju u mirovnim operacijama preko kojih doprinose izgradnji stabilnosti i sigurnosti na globalnoj razini. Podupiremo sve misije koje proizlaze iz obveza članstva u NATO-u i UN-u, visoko organiziranim međunarodnim organizacijama u kojima Hrvatska ima svoje jasno mjesto i ulogu. Treba napomenuti da u našu vojsku trenutno odlaze isključivo dragovoljci, a kada završe obuku i specijalizaciju, jedan od njihovih najvećih karijernih i profesionalnih izazova jest upravo sudjelovanje u stranim vojnim operacijama."

Stav platforme Možemo, koja okuplja i stranke Zagreb je naš!, Novu ljevicu, Radničku frontu, ORaH i Za grad iznijela je Rada Borić, prva na listi u sedmoj izbornoj jedinici.

"Mi ćemo graditi sigurnosni sustav iz perspektive ljudske sigurnosti. To znači da ćemo ojačati međunarodnu razvojnu suradnju kao vanjskopolitički alat pomoći zemljama u razvoju, ali i zemljama koje se nalaze u oružanom sukobu. Smatramo da naša zemlja ima vrijedno iskustvo izgradnje mira u ratnim i poslijeratnim okolnostima i to iskustvo želimo dijeliti s drugima kojima bi ono moglo biti od važnosti. Proračun za međunarodnu razvojnu suradnju ćemo povećati kako bi se Hrvatska vratila na svjetsku mapu kroz razvojne projekte koje ćemo provoditi u suradnji s našim udrugama civilnog društva, kao i s onima u zemlji primateljici. Eventualne vojne misije spremni smo podržavati samo ako su potpuno u okviru međunarodnog prava."

Kandidat HDZ-a u sedmoj izbornoj jedinici Domagoj Ivan Milošević prenio je jasan stav te stranke o sudjelovanju hrvatskih vojnika u inozemnim misijama.

"Republika Hrvatska i Hrvatska vojska su vrijedna i poštovana sastavnica NATO-a s ogromnim iskustvom iz Domovinskog rata. Svako savezništvo podrazumijeva prava i obveze, i stav HDZ-a je da trebamo sudjelovati u inozemnim misijama.  

Koliko Hrvatska treba izdvajati za vojsku?

"U Hrvatsku vojsku se treba ulagati toliko koliko je potrebno da štiti suverenitet i slobodu hrvatskog naroda. Hrvatska ima milijun problema, gospodarskih i financijskih. Protekle elite su osiromašile hrvatski narod. Nikad ne smijemo smetnuti s uma da smo nakon devet stoljeća krvlju obranili i oslobodili hrvatsku državu i da je vojska garant sigurnosti Hrvatske. U tom smislu imamo prijetnje aktualne, ne samo vojne, mi smo na ovom specifičnom geostrateškom području. Hrvati moraju imati učinkovitu hrvatsku vojnu silu da može odgovoriti na sve prijetnje, kako one mirnodopske, prirodnih nepogoda, tako i ove ilegalno-migrantske, tako i od masovnih poremećaja u našem susjedstvu koji bi mogli eskalirati u masovne nerede koji bi mogli ugroziti hrvatsko pučanstvo, kako uz granicu, tako u unutrašnjosti. Gradimo vojsku koja će biti u funkciji zaštite hrvatske države i hrvatskog naroda, a to nije jeftino. Nije ni Izraelu jeftino pa brani svoju domovinu Izrael. Cijena koja smo platili je ogromna i nemamo pravo reći da nemamo tri, četiri milijarde kuna da nabavimo pet, šest zrakoplova", rekao je Sačić uime Domovinskog pokreta.

Bulj je istaknuo da novca mora biti za Hrvatsku vojsku. "Za hrvatskog vojnika moramo pronaći sredstva jer, pošto sam bio 18 godina profesionalni vojnik, znam što znači biti profesionalni vojnik, moramo prije svega u čovjeka, profesionalnog vojnika što više ulagati. Motiviran vojnik, a to znamo iz Domovinskog rata, mora pobijediti puno veću silu, to jest, može obavljati svoju zadaću koju je Ustavom i propisana. Imamo Hrvatsku vojsku koja se vratila u Sinj, ali nisu dovoljno popunjeni kapaciteti te vojarne, brojni ljudi putuju još kilometrima, ali strateški mislim da treba ulagati u Hrvatsku vojsku i vojnika. Ulagati u proizvodnju jer hrvatski vojnik garantira stabilnost i sigurnost hrvatskih građana, a time i gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske."

"S članstvom u NATO-u dolaze i odgovornosti. Međutim, pitanje je kojih je to dva posto sredstava i na što se ona troše: na nešto korisno ili na stare, neupotrebljive avione? Trebamo vojsku koja će se brinuti za sigurnost zemlje i građana, a prilagođena našim vojnim potrebama. Kada dođemo na vlast, nastojat ćemo pronalaziti nove mogućnosti jačanja obrambene industrije i znanstveno-istraživačkih institucija u RH-u kako bismo razvijali gospodarstvo. Uz to, velika pažnja treba se preusmjeriti i na sustav civilne zaštite koji se treba razvijati kako bi pravovremeno odgovarao na mnoge izazove s kojima se suočavamo, među kojima su požari, potresi pa i globalne pandemije. Na nama je da stvorimo preduvjete za sustavno povećanje udjela za opremanje i modernizaciju obrambenog proračuna na 20-25 posto. Sustav je kompleksan i potrebna mu je detaljna analiza", odgovorio je Matić uime Restart koalicije.

Borić je iznijela što je prioritet platforme Možemo. "U našem programu odredili smo se da ćemo raditi primarno na razvoju potpuno zapuštenog sustava civilne zaštite u Hrvatskoj, a koji se pokazuje sve potrebnijim na nove sigurnosne izazove koji su posljedica klimatskih promjena. Držimo da, kao i dio drugih članica Europske unije, nema potrebe povećavati vojni proračun na dva posto, već ojačati proračun za civilnu zaštitu. Kada bi se samo jedan posto vojnih proračuna u svijetu prenamijenio za borbu protiv nasilja nad ženama, kao što smo predlagale kroz V-day pokret protiv nasilja nad ženama, ili pak na suzbijanje klimatske katastrofe, živjeli bismo u sigurnijem svijetu."

HDZ kani ulagati dva posto proračunskih sredstava u vojsku, istaknuo je Milošević. "Cilj Republike Hrvatske je dostići razinu izdvajanja dva posto BDP-a za vojsku. To ćemo učiniti kao odgovorna članica NATO-a, ali jednako tako svjesni ključne uloge Hrvatske vojske u očuvanju mira, sigurnosti i borbi sa različitim ugrozama u godinama pred nama."

Kupnja višenamjenskih borbenih zrakoplova

Većina stranaka slaže se s kupnjom višenamjenskih borbenih zrakoplova, no ima i onih koji misle da je kriza vrijeme kad o tome ne treba razmišljati.

"U suradnji s našim partnerima iz NATO-a, u suradnji s našim prijateljima iz Izraela, SAD-a pa i drugih odabrati za Hrvatsku najbolje. Mi u Hrvatskoj imamo znanja, imamo ratnih iskustava. Naši piloti i cijela zračna flota je prizemljena, znamo zbog čega, moramo naći novac. Bačeno je više od 25 milijardi kuna 'Uljanik bandi' i mafiji u IDS-u i Istri. Oni su bačeni u brodogradnju. Oni su bačeni u odricanju od gospodarskog pojasa. Oni su bačeni u netraženju ratne odštete od Srbije. Novca ima, trebamo do njega doći i ostvariti ciljeve i zaštitu ustavnih vrednota Republike Hrvatske", rekao je Željko Sačić.

"Hrvatska vojska ima ratno zrakoplovstvo, ali na žalost Milanovićeva vlada je borbene avione, MiG-ove poslala u Ukrajinu, uložila je ogroman novac u avione koji su bili ispravni , vratili su ih u dijelovima. Ova vlada je također obećavala borbene avione. Oni nisu ispunili to, ali Hrvatska vojska ne smije izgubiti tu komponentu. Žalosti me što to obećanje hrvatska vlada nije ispunila i žalosti me što uz sva ta prijateljstva koja su spominjali nismo došli do borbenih zrakoplova", odgovorio je Miro Bulj.

"SDP je u Hrvatskom saboru podržao kupnju borbenih višenamjenskih zrakoplova. Ono što ne podržavamo je netransparentno trošenje novca. Na nama je da ispravimo greške svojih prethodnika, revidiramo proces obrambenog planiranja, uskladimo ga s NATO-ovim standardima i provedemo kvalitetne, resursno utemeljene planove razvoja obrane. Prioriteti se određuju i provode mareći o potrebama naše zemlje", pojasnio je Predrag Fred Matić.

"Stava smo da u ovoj situaciji, kada su pred nama ekonomski izazovi vezani za oporavak od epidemije Covid-a, Hrvatska ne može izdvajati za vojne borbene zrakoplove. Umjesto toga, naš je plan ojačati protupožarnu eskadrilu i napokon ustrojiti helikoptersku hitnu službu", smatra Rada Borić.

"Hrvatska vojska zaslužuje moderno zrakoplovstvo, a Hrvatsko ratno zrakoplovstvo novu generaciju višenamjenskog bojnog zrakoplova. Nova HDZ-ova Vlada nastavit će proces nabavke, koji vjerujem može biti dodatni zamašnjak stranih ulaganja i domaće proizvodnje. Uobičajeno je da se s dobavljačem borbenih zrakoplova, dogovori određena razina ulaganja, prije svega industrijskih", rekao je Domagoj Ivan Milošević.

Treba li Hrvatskoj obvezni vojni rok?

Hrvatska trenutačno nema institut obveznog vojnog roka, a pojedine bi ga političke opcije ponovno uvele.

"Hrvatskoj treba obvezni vojni rok. Ne onakav kakav smo imali u bivšoj SFRJ, čak ne ni onakav kakav smo imali u Hrvatskoj. Međutim, kao profesor, mogu reći da možemo, mi Hrvatski suverenisti, Domovinski pokret, sastaviti plan i program učinkovit da naši mladići, naša djeca u dvomjesečnom modularnom sustavu svladaju sve najnužnije vojno-taktičke tehnike za održavanje vlastitog života u ratnim opasnostima, ali i obranu hrvatskog naroda", prenio je Sačić stav koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta.

"Hrvatska vojska mora imati svoj pričuvni sastav koji može poslužiti, koji je pokrenut, ali nedovoljno. U slučaju ugroze većina naših građana ne zna kako se ponašati, ne samo ratnih ugroza nego svih vrsta ugroza. Moramo imati pričuvu Hrvatske vojske, a vojni rok osobno sam za vojni rok barem u jednom kraćem trajanju da mlad čovjek nauči osnovne vojne vještine i stekne vojne sposobnosti", smatra Bulj iz Mosta.

"SDP je jasan po tom stavu i mi smo protiv uvođenja vojnog roka. Zalažemo se za profesionalizaciju vojske, a svojim članstvom u NATO-u prihvatili smo i obvezu uspostave sustava zajedničke obrane na čijem jačanju i modernizaciji radimo intenzivno. Posebnu pozornost posvetit ćemo izobrazbi i usavršavanju kadrova", odgovorio je Matić uime Restart koalicije.

Borić je, uime platforme Možemo, ponudila jasan odgovor. "Ne."

"Moderna Hrvatska vojska jest i treba ostati profesionalna, vrhunski uvježbana te opremljena najmodernijim oružjem i najboljom vojnom tehnikom", pojasnio je Milošević.