OBAVEZNO ŠTIVO ZA KOMŠIĆA, DŽAFEROVIĆA, IZETBEGOVIĆA I SLIČNE
Hrvatska je na današnji dan spriječila novu Srebrenicu i spasila tisuće života u bihaćkoj enklavi
Hrvatska je u petak proslavila Dan pobjede i dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Sjetili smo se na taj način oslobađanja Knina i kraja rata nakon četiri godine brutalne agresije. Ipak, ništa manje nije bio bitan ni 6. kolovoza, treći dan Oluje.
Podsjetimo, 6. kolovoza 1995. u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja oslobođeni su Petrinja, Kistanje, Muškovac, Kaštel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, Šaš, Veliki Šušnjar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja.
Ipak, ono po čemu je ovaj dan bitan je činjenica da je Hrvatska Olujom deblokirala Bihać kojega je, prilično je izvjesno, čekala sudbina Srebrenice, jer je Ratko Mladić sve snage usmjerio na taj grad. Nakon tri godine opsade, situacija je eskalirala na ljeto '95. Naime, 23. srpnja snage Vojske Republike Srpske izvele su minobacačke i tenkovske napade na bihaćku enklavu, što je za promatrače UN-a, koji su bili nemoćni kao i u Srebrenici, bilo dovoljno da napad proglase "najozbiljnijim borbama u Bosni u zadnjih mjeseci". Tisuće vojnika krenule su u napad.
"Tamo je operirao na isti način, mogli smo očekivati novih 40.000 mrtvih mladića i muškaraca", rekao je Peter Galbraith, prvi veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj.
Sve je to spriječeno Olujom. Opsada je prekinuta već tijekom prva dva dana operacije, ali 6. kolovoza se uzima kao simboličan datum jer su se upravo tada kod Tržačkih Raštela, na granici na Korani, susrele postrojbe Hrvatske vojske predvođene general-bojnikom Marijanom Marekovićem i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine predvođene danas kontroverznim generalom Atifom Dudakovićem.
"Gospodine generale, dobrodošli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli", rekao je tada Dudaković Marekoviću na mostu, a Dudaković je tada izjavio da je BiH trebala Oluju jednako kao i Hrvatska.
Povijesne su to činjenice, danas bitnije nego ikad, imajući u vidu reviziju povijesti prema Hrvatskoj koju u BiH često podupiru i političari poput Željka Komšića, Bakira Izetbegovića i Šefika Džaferovića.
*** Ovaj članak je nastao u sklopu projekta portala Direktno ''Heroji Domovinskog rata'', s ciljem predstavljanja pripadnika Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova, koji su se istaknuli junačkim djelima u obrani Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata i nerijetko položili i svoje živote za hrvatsku slobodu i nezavisnost. Cilj projekta je očuvanje sjećanja i vrijednosti Domovinskog rata, odnosno trajno podsjećanje na važnost borbe za hrvatsku nezavisnost te nastojanje da Domovinski rat i istaknute bitke i pojedinci ne da padnu u povijesni zaborav. Projekt je realiziran u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.