Hrvatima stigla moguća rješenja: Dva su scenarija za budućnost Plenkovićevog omiljenog projekta

Navodi se kako će se u prvom scenariju "prolaska kroz ušicu igle" gospodarstvo europodručja polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od dva posto.

To bi, smatraju analitičari HUB-a, približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s četiri posto na 3,5 posto.

Nadalje, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ESB-a past će za 35 baznih bodova više zbog primjene novog operativnog okvira za vođenje monetarne politike od rujna 2024. U tom scenariju, predviđa se,  zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih stopa.

Foto: Pexels

Njemačka se 'ljulja'

U drugom scenariju nastavit će se "ljuljanje" gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. "ESB će konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje, a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji. U tom slučaju, smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do tri posto  oko kraja ove godine neće predstavljati iznenađenje", kaže se u analizi HUB-a.

Dualni mandat ESB-a mogao bi, navodi se, doprinijeti ujednačavanju mehanizma monetarne transmisije. Prethodni ciklus rasta kamatnih stopa, stoji u analizi, potvrdio je koliko je transmisijski mehanizam fragmentiran duž nacionalnih granica, a to se u protekle dvije godine najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja vidjelo kroz veoma različite nacionalne brzine prijenosa promjena kamatnih stopa na depozite i kredite.

Foto: Pexels

Pad kamatnih stopa

 Hrvatska je imala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa u europodručju za gotovo sve vrste kamatnih stopa, osim za prinose državnih obveznica. Ta je pojava prvi puta prikazana u HUB Analizi broj 76 iz travnja 2023., a sada je potvrđena analizom kamatnih stopa do početka 2024. kada su kamatne stope tržišta depozita i kredita već pokazale tendenciju stabilizacije na kraju ciklusa rasta.

"Sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa. Postavlja se pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope? Nema razloga za očekivanje da bi se brzina kamatnog prijenosa mogla odjednom promijeniti", izvijestili su te nastavili: 

Iz Bruxellesa su poslali bitnu poruku Hrvatskoj: Stigla potvrda onoga što se već pisalo

"Odgovor je stoga vjerojatno potvrdan: spor prijenos će se nastaviti. Tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim gospodarskim rastom nego u europodručju koji će se po svemu sudeći nastaviti", zaključuje se u Analizi HUB-a.