PORAŽAVAJUĆE BROJKE

Hrvati su i dalje lijeni za jednu stvar: 'Potrebna je jednostavna i sadržajna edukacija'

Autor

Hana Krnić

Prema europskoj direktivi, ali i Zakonu o gospodarenju otpadom kojeg je donio Sabor, Hrvati bi do 2025. godine trebali reciklirati 55, a do 2035. godine 65 posto ukupnog otpada. Trenutačni rezultati su poražavajući.

12.12.2024. u 15:03
Ispiši članak

Naime, prema posljednjim podacima Eurostata, Hrvati trenutačno razvrstavaju manje od 30 posto otpada. U ispitivanju Eurostata sudjelovalo je 1500 Hrvata. Njih 40,7 posto izjasnilo se da u potpunosti razvrstava otpad, 23,8 djelomično, a 32,6 posto izjavilo je da uopće ne razvrstava otpad. Naravno, situacija nije ista u svim krajevima zemlje.

Najviše otpada razvrstavaju Hrvati na sjevernom dijelu Jadrana (Istra i Kvarner) gdje čak 57 posto ispitanika u potpunosti razvrstava otpad. Slijedi sjeverozapadna Hrvatska (zagrebačka županija, krapinsko-zagorska županija, varaždinska županija, koprivničko-križevačka županija i međimurska županija) s 55,1 posto te Grad Zagreb i okolica s 43,6 posto ispitanika koji u potpunosti odvajaju otpad.

Otpad najmanje razvrstavaju u Dalmaciji i to svega 25,1 posto. Na pitanje zašto ne razvrstavaju otpad građani su kao glavni razlog naveli su da nemaju uvjete u domaćinstvu, desetak posto prstom je uperilo u lokalnu vlast koja nije stvorila uvjete za razvrstavanje, a 3,2 posto je priznalo da su jednostavno lijeni.

FOTO: Damjan Tadić/CROPIX

Grad rekorder u Hrvatskoj 

Najviše se odvaja papir, plastika, metalna ambalaža i limenke, a najmanje ulje od kuhanja i lijekovi. Više od 50 posto Dalmatinaca, oko 50 posto stanovnika središnje i gorske Hrvatske te 50 posto stanovnika Zagreba i okolice, kao i Slavonije, Baranje i Srijema smatra da gradovi i općine nisu spremni za gospodarenje s otpadom.

No, u cijeloj priči izdvaja se jedan grad u Slavoniji. Naime, prema podacima Ministarstva gospodarstva Osijek ima 58 poto odvojeno prikupljenog otpada i treću je godinu za redom najuspješniji veliki grad po odvojeno prikupljenom otpadu u Hrvatskoj. Osijek je već sada uspio dostići EU standarde koji predviđaju prikupljanje 55 posto odvojenog otpada, a koji s primjenom kreću od 2025. godine.

Osijek je grad koji ima četiri reciklažna dvorišta što je dovoljno u odnosu na broj stanovnika. Građani svjesno odvajaju otpad i tako imaju manje račune, ali i Grad Osijek ne mora platiti penale i naknadu već će novac koji skupljaju u proračunu ulagati u daljnju infrastrukturu za educiranje i gospodarenje otpadom.

FOTO: Vlado Kos/CROPIX

Kako potaknuti građane na odvajanje?

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je kako ipak nije sve tako crno te da se u Hrvatskoj nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada. Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. Prelog, Koprivnica, Krk i Osijek jedina su četiri grada koja su prošle godine imala stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i tako zadovoljili EU direktive.

Bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović za portal Direkno je otkrio kako bi on potaknuo građane da više odvajaju otpad. "Gradio bih funkcionalan, efikasan i racionalan sustav u kojem se korisnici i pružatelji usluge vide kao partneri u zadatku od općeg interesa. To uključuje reorganizaciju sustava odvojenog prikupljanja, optimiranje transporta, organiziranje infocentra za građane, jednostavnu i sadržajnu edukaciju", kazao je na početku.

FOTO: Darko Tomas/CROPIX

'Stručnjak' za odvajanje otpada

Dodao je kako bi primijenio obvezu odvojenog prikupljanja biootpada, što uz obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada otklanja mnoge probleme s reciklabilnim i ostatnim otpadom. "Sve to omogućuje da umjesto troškova imamo određene prihode. Na primjer, pomiješani papir i biootpad odvojenim prikupljanjem omogućuje dvije koristi. U prvom slučaju kao sirovina za novi papir, a u drugom kao materijal za proizvodnju komposta. Neizostavan element tog razvoja je individualizacija odgovornosti svih dionika te naplata usluge tako da nagrađuje odvajanje, a kažnjava stvaranje smeća", kazao je.

Hrvatska opet na začelju EU: 'Ministarstvo nema nikakvu kontrolu nad podivljalim praksama'

Bivši ministar se pohvalio kako se u njegovoj kuhinji nalaze četiri kante i to za plastiku, papir, mješoviti te biootpad, a tu je i posebna platnena vrećica za staklo. "U garaži pak imamo dvije kutije u kojima stoje baterije, stare žarulje i ostali opasni otpad koji onda nosimo u reciklažno dvorište, isto kao i tekstil", kazao je. U kantu za mješoviti otpad on, supruga i njihovo sedmero djece bacaju primarno iskorištene higijenske potrepštine. Papir i kartonsku ambalažu, primjerice, treba dobro spljoštiti, a jedino se masni ili mokar papir baca u mješoviti otpad.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.