HRVATI SU APSOLUTNI REKORDERI Svaki deveti građanin ima stranačku iskaznicu!

Prema zadnjim dostupnim podacima, broj građana u političkim strankama iznosi oko 440 tisuća, što je više i od nekadašnjeg Saveza komunista: oni su 1981. godine imali manje od 350 tisuća članova, iako su jedini tada jamčili karijerne i druge privilegije, a i građana u zemlji bilo je znatno više, piše Slobodna Dalmacija.

Najmasovnija politička sranka, na koju otpada 60 posto svih partijskih ljudi, vladajući je HDZ koji broji više od 220.000 članova. Slijede ga HNS, HSS i SDP s ljudskim vojskama koje se kreću između 35 i 40 tisuća ljudi, potom slijedi HSLS s oko 17 tisuća, HSU i SDSS s oko 11 tisuća, Čačićevi Reformisti s oko 10 tisuća, IDS s oko osam… Na ostatak od oko 160 stranaka otpada još barem 50 tisuća ljudi: i najmanja registrirana politička organizacija mora imati barem stotinu članova na svom službenom popisu.

U Hrvatskoj nije samo velik broj građana sa stranačkim iskaznicama, već je sve veći i broj samih stranaka. Od 1990. ukupno ih je registrirano 367, no veliki broj njih više nije među živima. U Hrvatskoj je trenutačno aktivno čak 169 stranaka, po čemu smo iznova među europskim rekorderima. Samo uoči zadnjih izbora novoregistrirano ih je najmanje pet. Brojem egzistirajućih stranaka na manje od 3 milijuna i 800 tisuća birača uspjeli smo posramiti čak i Bosnu i Hercegovinu koja je s dva entiteta dugo držala regionalni primat u ovom skupom sportu.

Za razliku od Hrvatske, ostale države Europske unije se ne mogu 'pohvaliti' s velikim brojem stranački organiziranih građana, osim u primjeru Austrije. Istraživanja koja su politolozi proveli posljednjih godina jasno upućuju na itekako jasnu povezanost između rasta ekonomije i životnog standarda i stranačke angažiranosti ljudi u nekoj zemlji, koja uglavnom sugerira egzistencijalnu ucjenu: najmanji broj svih partijskih ljudi u svojoj populaciji trenutno ima Poljska (0,8 posto), Mađarska (1,1 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (1,2 posto) i Češka (1,75 posto). I u većini drugih europskih zemalja broj članova u političkim organizacijama kreće se od dva do pet posto ukupne populacije (Belgija 4,82 posto, Danska 3,67 posto, Irska 2,15 posto , Njemačka 2,13 posto, Nizozemska 2,43 posto, Portugal 2,92 posto, Španjolska 4,18 posto, Švedska 3,55 posto), piše Slobodna Dalmacija.