Hrvati se vraćaju kući: Iseljenici prekomorskih zemalja sve češće biraju Lijepu Našu

Veliki broj iseljenika u zemlje zapada, poglavito Čile, SAD, Kanadu i slično, posljednjih godina predstavlja možda i najzdraviji marketing za Lijepu Našu. Vrijedni i marljivi iseljenici i njihovi potomci učinili su nebrojeno puta Hrvatsku ponosnom, nikada ne zaboravljajući svoje korijene.

Samo neki od recentnih primjera dolaze iz SAD-a. Početkom veljače američki Hrvat Petar Radovich se pojavio na travnjaku stadiona u Las Vegasu prije velikog Super Bowla - u majici s motivom Miše Kovača.

Kad smo već u SAD-u, ne smijemo zaboraviti ni Stipu Miočića, također američkog Hrvata koji je u teškoj kategoriji UFC-a više puta obranio svoj ponos Hrvata, uz ponosni uzvik "tough Croatia got champion!".

Ja ne mogu drugo!!!

Ništa bez Miše…niti Super Bowl! pic.twitter.com/ZhcU7LUzIv

— Pete Radovich, Jr. (@PeteRadovich) February 11, 2024

Nazire se trend povratka iz prekomorskih zemalja

No, što je potrebno učiniti da se gore spomenuti, i njima slični, bez obzira na medijsku prepoznatljivost, vrate u Lijepu Našu i sva prikupljena znanja i vještine poklone svojoj domovini?

Neki će reći kako Hrvatska nema što za ponuditi našem iseljeništvu, već da je iseljeništvo to koje može ponuditi nešto nama. Takav odnos "snaga" je dugo vremena nažalost bio istinit.

Ipak, prema podacima koje smo prikupili od  Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nije nemoguće da se trend stabilizira, a sve veći broj iseljenih Hrvata odluči izgraditi svoj život upravo u domovini.

Kako su i sami napisali u uvodnom obrazloženju našeg upita o broju prekomorskih useljenika hrvatskog podrijetla, nije moguće precizno utvrditi o kolikom se broju radi, jer ti državljani nisu dužni javiti se njihovom uredu po dolasku.

Foto: Pexels

SAD, Kanada i Australija

Očekivano, tri zemlje dominiraju kada su u pitanju naši povratnici. To su redom Kanada, SAD i naravno - Australija. Premda su brojevi "skromni" i broje se u stotinama, pomaci su itekako vidljivi.

"Najizraženiji skok u broju povratnika iz prekomorskih država zabilježen je u 2021. godini, posebno u pogledu hrvatskih iseljenika iz Kanade. U 2020. godini, 120 hrvatskih državljana iz Kanade prijavilo je prebivalište u RH, dok je ta brojka u 2021. porasla na 280, a u 2022. na 303 što je gotovo trostruki skok", zaključili su.

"Sličan trend vidljiv je i kod hrvatskih državljana iz SAD-a, gdje se broj prijavljenih prebivališta u Hrvatskoj u 2020. godini udvostručio i bilo ih je ukupno 347, dok je u 2022. godini taj broj bio 465.

Također je vidljiv uzlazi trend povratka od 2020. i hrvatskih iseljenika iz Australije kada ih se vratilo 83, 2021. taj broj je iznosio 122, a u 2022. 328",  napomenuli su i dodali kako ovo nikako nisu konačne brojke, dapače.

"Ovdje je važno napomenuti da navedeni brojevi ne uključuju naše iseljenike i njihove potomke iz prekomorskih zemalja koji nemaju hrvatsko državljanstvo, kao ni članove njihove obitelji sa stranim državljanstvom", stoji u priopćenju.

Foto: HINA/ Edvard Šušak

Raste broj stipendija, sve je više interesa za online učenjem hrvatskog jezika

Jasno, ne smijemo zaboraviti ni susjednu nam Njemačku u kojoj živi veliki broj naših državljana. Dok prekomorske "selidbe" sa sobom nose akutne životne zaokrete, povratak iz Njemačke trebao bi (barem u teoriji) biti ipak nešto lakši "zalogaj" za povratnike.

Prema podacima ureda,  i tu vidimo trend stalnog rasta broja povratnika. Od 2020. godine kada ih je bilo nešto manje od četiri tisuće, do posljednjih podataka iz 2022., kada je zabilježen dolazak njih čak 5780.

Nešto se događa i po pitanju Hrvata bez državljanstva iz Južne Amerike. Kako nam je rečeno, "od siječnja 2023. do danas Ured je proveo postupak i izdao 389 potvrda na temelju kojih su povratnici i useljenici bez hrvatskog državljanstva regulirali svoj boravak u Hrvatskoj i ostvarili poseban status".

Da interesa zbilja ima, vidi se i po broju dodijeljenih stipendija za učenje hrvatskog jezika. U posljednjih desetak godina broj tih stipendija se upeterostručio sa 120, na otprilike njih 500 godišnje. 

Hrvatski se uči i "online". Kako tvrdi Središnji ured za Hrvate, "s obzirom na važnost pripreme prije povratka ili doseljenja, otvoreni E-tečaj hrvatskog jezika A1 i A2 sa sučeljima na engleskom i španjolskom jeziku i dalje privlači velik interes diljem svijeta, pa je tako zaključno sa 2023. godinom zabilježeno 465 više od 20.000 korisnika", navode.

Foto: HINA/ Tomislav Pavlek

Sve je više upita Središnjem uredu

Tvrde kako su u posljednjih godinu dana dobili na svoju adresu više od 10 tisuća raznih upita vezanih uz reguliranje boravka, stjecanje državljanstva i tomu slično. 

To je svakako pozitivan indikator. Uz gore navedene brojke onih koji su se već odlučili vratiti u Hrvatsku, velik je broj onih koji to tek planiraju učiniti.

"Utvrđeno je povećanje korisnika programa i projekata Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što je rezultiralo povećanim interesom i za sve druge naše aktivnosti.

Slobodno možemo reći kako sve više potomaka hrvatskih iseljenika razmatra Hrvatsku – domovinu svojih predaka, kao zemlju u kojoj prije svega žele upoznati korijene svoje obitelji. Oni Hrvatsku vide kao mjesto u kojem žele raditi, studirati i osnovati obitelj. Ovo posebno vrijedi za one koji dolaze iz prekomorskih država", zaključili su.

FOTO: HINA/Ured predsjednika Republike Hrvatske/Ana Marija Katić

Povratnici su mladi, obrazovani i sve češće dolaze sa svojim obiteljima

Sad kada znamo od kuda povratnici najčešće dolaze, važno je pogledati i kakva je točno demografska "slika" onih koji su odlučili započeti svoj novi život u Hrvatskoj. Odgovor koji smo dobili je najprecizniji mogući s obzirom na okolnosti.

"Na konkretnom primjeru stipendista Središnjeg državnog ureda (polaznika Programa učenja hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj), možemo jasno iskazati kako su do prije tri-četiri godine naši korisnici mahom bili mlađi ljudi (pretežito samci), dok danas svjedočimo povratku cijelih obitelji", zaključili su i potom još dodali:

 "Oni koji ostaju u Hrvatskoj živjeti i raditi, često koriste mogućnost samozapošljavanja, odnosno otvaranja vlastitih obrta i tvrtki, a među njima nerijetko liječnika, psihologa, doktora znanosti, inženjera, informatičara, digitalnih i marketinških stručnjaka, kao i obrtnika".

Za one koji pak žele znati više, ovo su zemlje koje bilježe najveći broj povratnika u Hrvatsku, barem prema programu učenju jezika. Prevladava Južna Amerika, za koju ured pruža pomoć na španjolskom jeziku, te već toliko puta spomenuti anglofoni zapad.

"Najveći broj korisnika našeg Programa su potomci hrvatskih iseljenika i dolaze iz zemalja Južne Amerike Argentine i Čilea, zatim iz Perua, Brazila, Bolivije, Venezuele te nadalje Kolumbije Urugvaja, Ekvadora, Paragvaja, kao i iz Australije, SAD-a, Kanade, Južne Afrike, Meksika, Nizozemske, Belgije, SR Njemačke i Švicarske", napisali su.

Davor Dretar: Vladin paket mjera 'Biram Hrvatsku', na snazi je od 1. siječnja. Njime Vlada s 200.000 kuna želi stimulirati povratak ljudi iz inozemstva. Ova Plenkovićeva mjere imala je rezultat točno nula povratnika u Hrvatsku! pic.twitter.com/T1WXuHlpB6

— Domovinski pokret (@DPHrvatska) May 9, 2022

Čeka se povratak posljednjeg vala iseljenika, skromni učinci mjere 'Biram Hrvatsku'

Bez obzira na ovakve pozitivne trendove koji se trebaju višestruko pojačati mislimo li govoriti ozbiljno o valu povrataka, Hrvatska "dalekoj dijaspori" izgleda sve privlačnije.

Očito je sve teža sa stanovanjem u Kanadi i SAD-u nagnala američke Hrvate da promisle o svom povratku u ipak pitomije okruženje Republike Hrvatske. S druge strane, europski povratnici, mimo Njemačke, zasad nisu u procesu povratka.

Ne smijemo zaboraviti, u posljednjih desetak godina, otkako je Hrvatska članica EU, iselilo se preko 200 tisuća Hrvata, uglavnom mladih. Oni će sigurno još pričekati na povratak.

Vidi se to i po mjeri "Biram Hrvatsku" koja nije polučila željene rezultate. Kako stoji na web stranici HZZ-a koji i provodi ovu mjeru, njen cilj je "osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti većem dijelu Republike Hrvatske, posebice u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima s naglaskom na ruralna područja te poticati povratak radno aktivnog stanovništva.

N1 je poslao upit HZZ-u koliko je, od trenutka kada je uvedena ova mjera, bilo prijava za povratak i zapošljavanja/otvaranje poslovanja u Republici Hrvatskoj, koliko je prijava/zahtjeva odobreno i koji iznos potpora je isplaćen korisnicima mjere Biram Hrvatsku do današnjeg dana.

Plenkovićev ministar posjetio Argentinu: Našao rješenje za veliki hrvatski problem

Iz HZZ-a su odgovorili da je od početka mjere odobreno 394 zahtjeva, i to 338 za povratak iz inozemstva i 56 za internu mobilnost. U 2023. godini odobreno je 229 zahtjeva, 196 za povratak iz inozemstva i 41 za internu mobilnost, a odbijeno je 40 zahtjeva. Od početka ove godine do kraja veljače odobreno je 36 zahtjeva za povratak iz inozemstva, kažu iz HZZ-a.