'TREBA VIDJETI ŠTO NAROD ŽELI'

Hrvati poručili što misle o vojnom roku: 'Podržavamo ga, ali pod jednim uvjetom'

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Treba li Hrvatskoj obvezni vojni rok ili ne, tema je o kojoj ovih dana svi imaju svoje mišljenje. Sve je krenulo s tekstom od neki dan da je ministar obrane Ivan Anušić dobio zadatak da uvede mjesec dana obvezne vojne obuke nakon srednje škole, a u kojoj bi svi prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem, nuklearne i kemijske zaštite.

19.01.2024. u 18:51
Ispiši članak

"U okolnostima sigurnosnih ugroza koje postoje diljem svijeta nije loše da MORH od onoga što se već radi po konceptu s onima koji dragovoljno služe vojni rok napravi određeni iskorak i pripremi koncepciju kraćih tečajeva kako bi se širi broj ljudi mogao upoznati s osnovnim vještinama koje mlađe generacije nemaju. Već neko vrijeme na tu temu razgovaram s ministrima Anušićem, Božinovićem i Medvedom, a Anušiću smo dali mandat da osmisli određeni koncept", otkrio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković.

Portal Direktno je ovu temu stavljao već nekoliko puta tijekom prošle godine u fokus javnosti, posebno nakon što smo pisali da desecima tisuća građana stižu pozivi za ratni raspored: "Razvrstani pričuvnici pozivaju se u Područne urede za poslove obrane kako bi im se priopćio raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH", naveli su u ožujku prošle godine iz MORH-a.

"Većina pozvanih nalazi se na rasporedu u pričuvnim postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske, ali im raspored nije mogao biti priopćen tijekom 2020. 2021. i 2022. godine radi pandemije virusa Covida-19'', poručili su iz Ministarstva obrane i dodali kako će tijekom ožujka, travnja i svibnja 2023. godine biti pozvano oko deset tisuća razvrstanih pričuvnika.

Foto: HINA

Pozivi MORH-a tijekom prošle godine

Pozive za odrađivanje vojnih vježbi MORH je slao i u listopadu prošle godine kada se u medijima ponovno postavilo pitanje o uvođenju obveznog vojnog roka, a dodatnu težinu ovoj temi svakako je dao rat u Ukrajini, gdje s druge strane imamo Rusiju, potpuno van kontrole utjecaja Zapada.

Samo kao primjer ovdje ćemo navesti kontinuirane prijetnje Putinovih trbuhozboraca i dužnosnika nuklearnim ratom, a s druge strane, svjedočimo da se o jačanju vojne spremnosti, ali i "ratnom obrazovanju" razgovara i u drugim europskim zemljama, posebice onima na istočnom bloku.

Spomenimo i najveću vježbu koju će NATO organizirati o u veljači ove godine, a uključuje 90 tisuća vojnika, što je najveći broj još od vremena hladnog rata. Prema informacijama koje je dpa dobila u četvrtak, scenarij za vježbu "Steadfast Defender", koja bi u veljači trebala započeti u Europi, ruski je napad na saveznički teritorij koji bi aktivirao članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji je jamac kolektivne obrane.

Foto: EPA/Olivier Hoslet

Vidović: Treba vidjeti što narod želi

Vježbe će se usredotočiti na uzbunjivanje i raspoređivanje nacionalnih i višenacionalnih kopnenih snaga u slučaju ruskog napada. Osim toga, u Hrvatskoj je vidljivo da je zadnjih godina pao interes mladih za služenje "dragovoljnog vojnog roka". Zainteresiranost se prepolovila i manje od 400 ročnika godišnje dođe u vojsku.

To nije dovoljno s obzirom na to da je Hrvatska članica NATO-a, a osim rata koji nam je na pragu Europe, situacija se drastično pogoršala i na Bliskom istoku. Svjedočimo trenutno i sve manjem broju prijava za dragovoljno služenje vojnog roka te je teško očekivati da bi se mladi u Hrvatskoj dragovoljno prijavljivali na pohađanje ljetnog ili zimskog jednomjesečnog vojnog kampa.

Osim toga, zgodno je referirati se na izjavu predsjednika saborskog Odbora za obranu, SDP-ovog Franka Vidovića, koji je istaknuo u srijedu da je za to da se razvija sustav koji već imamo. To znači 20 tisuća profesionalnih vojnika, a 60-70 tisuća ljudi u pričuvi, ali je dodao i da tu temu treba otvoriti u javnosti jer se tiče svih građana "i vidjeti što narod želi". Stoga smo vas pitali, treba li se vratiti obvezni vojni rok.

Foto: HINA/MORH/M. Čobanović

Većina za povratak vojnog roka

Većina vas, visokih 49 posto smatra da bi se obvezni vojni rok trebao vratiti, ali uz napomenu da ne smije biti prekratak. Čak 30 posto čitatelja portala Direktno smatra da bi ga trebalo uvesti u bilo kojem obliku, dok nešto više od petine anketiranih smatra da nam to nije potrebno. U tom smislu, nije loše podsjetiti na izjavu umirovljenog generala Josipa Lucića za portal Direktno.

On je kazao da je u situaciji, kada je prisutan rat u Ukrajini i u Gazi, "opravdano nužno razmišljati o obrambenom sustavu". Rješenja modela vojne obuke mladih ljudi, istaknuo je, trebaju biti usklađeni s vremenom u kojem živimo. Podsjetimo još na izjavu ratnog ministra zdravstva i obrane Andrije Hebranga koji je za portal Direktno komentirao Plenkovićevu izjavu da bi se mogli organizirati "kraći tečajeva kako bi se širi broj ljudi mogao upoznati s osnovnim vještinama koje mlađe generacije nemaju".

Hebrang upozorio na najveću mirnodopsku pogrešku: 'Podređeni smo i to se nije smjelo dogoditi'

To nije tečaj za šivanje, komentirao je Hebrang. "To mora biti vojni  rok s boravkom u vojarni od tri mjeseca. Treba znati što je vojska jer Plenković nikad nije služio vojsku pa ni u Domovinskom ratu. Njegovo društvo 99 posto ne zna što je vojska. Tko je prošao Domovinski rat, nikad se ne bi suprotstavio ideji kratkog obaveznog vojnog roka za sve", poručio je.

Glasova: 5178

Glasovanje je završeno

Da, ali ne smije biti prekratak

49%

Da, u bilo kojem obliku

30%

Ne, to nam ne treba

21%

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.