Hrvati moraju pripaziti na sigurnost hrane: 'Doslovno možete naći dinosaure u hladnjacima'

Teme konferencije ticat će se optimizacije lanaca opskrbe u sektoru hrane i maloprodaje, sigurnosti hrane, standarda i regulativa za osiguranje kvalitete i sigurnosti hrane kroz cijeli lanac opskrbe te digitalne transformacije i inovacija u prehrambenoj industriji i njihovog utjecaja na proizvodnju hrane, maloprodaju te razvoj novih proizvoda.

Cilj konferencije je promicati inovacije i održive prakse u proizvodnji hrane i maloprodaji, povećati suradnju između ključnih aktera u industriji, potaknuti investicije u nove tehnologije i održiva rješenja, te unaprijediti politike i regulative koje podržavaju rast i razvoj ovih sektora.

Ove su teme posebno važne za Hrvatsku zbog poticanja inovacija i otvaranja novih radnih mjesta, što generira gospodarski rast. Važno je unaprijediti infrastrukturu i tehnologiju proizvodnje hrane, naročito u uvjetima zajedničkog europskog tržišta, zbog čega je bitno poticati konkurentost domaćih proizvođača. Važna je i digitalna transformacija, ali i povezivanje i suradnja svih sudionika u procesu proizvodnje i plasmana prehrambenih proizvoda.

Na panelu 'Budućnost hrane, izazovi lanaca opskrbe i politika maloprodajnih cijena' sudjeluju Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, Geja savjetovanje d.o.o., Luka Cvitan, upravitelj proizvođačke organizacije JabukaHR i direktor logističko-distributivnog centra Jabuka LDC, Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. 

Na panelu 'Najveći rizici u proizvodnji hrane, sigurnost i kvaliteta proizvoda te zahtjevi potrošača' sudjeluju Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a, Sanja Lugomer Ćuk, izvršna direktorica Perfa-Bio d.o.o., Marijan Lukač, osnivač i vlasnik firme za proizvodnju i prodaju jaja Lukač i Ivan Šulog, direktor izvoza u tvrtci Šulog d.o.o.

Pozdravni govor Zdravka Tušeka

Na početku se obratio Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. "Dopustite mi da čestitam svim sudionicima ove konferencije koji ste se odazvali kako bi razmijenili iskustva i donijeli zaključjke što sve trebamo raditi u budućnosti da bi sustav proizvodnje i distribucije hrane bio bolji. Prehrambena sigurnost i konkurentnost su globalni izazovi s kojima se suočavamo u posljednje vrijeme od koronakrize, do rata o Ukrajini. Briga o okolišu, klimatske promjene, održavanje dobavnih lanaca i proizvodnje, uz novu tehnologiju važni su elementi koji će kreirati ovo područje", rekao je i dodao: 

"Dijalog je izuzetno važan kako bismo našli rješenje za održivost ovog sustava. Ministarstvo je kroz svoju strategiju još prije nekoliko godina definiralo sve. Podupiremo investicije u održivu proizvodnju, preradu i ekološku održivost. Istaknuo bih reformu jačanja proizvođača voća i povrća kroz regionalne logističko-distributivne centre, za koje imamo šest projekata putem NPOO-a. Proizvođači će dobiti mjesto gdje će skladištiti svoje proizvode, ali i zajednički izlaziti na tržite. Važne su i reforme digitalizacije poljoprivredne proizvodnje i sljedivosti plasmana proizvoda koji će nam osigurati sljedivost u slučaju kriza".

"Govorimo sve češće i o otpadu od hrane zbog potražnje sve kvalitetnije i konfekcionirane hrane. Vršimo edukacije u školama, uspostavili smo banke hrane, ugovorili smo preko 50 projekata jačanja posrednika u distribuciji hrane prema potrebitima. Vjerujem da će nađa prehrambena industrija prepoznati napore u jačanju sigurnosti hrane. Kroz strateški plan vrijedan 3,8 milijardi eura, ne želimo izgubiti iz vida samodostatnost i očuvanje poljoprivrednih proizvođača, iako smo se fokusirali na održivost i razvoj novih tehnologija", nastavio je.

Pozdravni govor Mirka Budiše

Pozdravni govor održao je i Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. "Kad govorimo o održivosti, sve više govorimo o otpadu od hrane. U prosjeku u EU svaki stanovnik proizvede 127 kilograma otpada od hrane, u Hrvatskoj je to 70 kilograma. Mi moramo raditi na tome da smanjimo taj otpad od hrane.

Edukacije su dobre, ali mi moramo spriječiti da otpad od hrane uopće nastane. Mi u Fondu imamo mjere suradnje s hotelskim i bolničkim sustavima u kojima nastojimo smanjiti količine bačene hrane. Proizvodnja hrane u svim svojim segmentima utječe na naš okoliš, od zaštitnih sredstava, navodnjavanja pa do toga da hrana postaje otpad.

Nadam se da će biti doneene neke nove spoznaje i saznanja. Bitno je napomenuti da moramo poći od toga kakav je naš odnos prema hrani. Vjerujem da ima mjesta za dodatnu racionalnost, da pazimo što i koliko kupujemo, kako bismo bili održivi. Potrebno je održivije raspolagati hranom, ne samo u ekonomskom, već i u ekološkom smislu", rekao je Budiša.

Pozdravni govor Dragana Kovačevića

"Da bismo mogli govoriti o budućnosti hrane i maloprodaje, u RH i EU treba prije svega analizirati i reći u kakvoj se situaciji po pitanju proizvodnje nalazimo. Hrvatska je lani ostvarila najveći, povijesno gledajući, vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda. To je bilo 1,9 milijardi eura, odnosno 30 posto u odnosu na 2020. godinu. Izvoz nam pada za 2,5 posto, a uvoz raste na 10 posto. U ovoj godini je pokrivenost tržišta proizvodnjom pala na 67 posto", rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

"Uljarice i žitarice nam čine gotovo 90 posto izvoza, a što se tiče uvoza, meso i mlijeko čini 35 posto, uvozimo velike količine voća i povrća. Najveći nam je uvoz proizvoda koji imaju najveću dohodovnost. Turizam je snažan generator potrošnje hrane i pića. Trebamo raditi na snažnijoj promociji hrvatskih proizvoda. Nismo prepoznati kao vinska ni gastronomska zemlja. Imamo 50 zaštićenih autohtonih proizvoda i 125 vrsta vina. Imamo raznovrsnu kuhinju.

Glavni uzrok vanjskotrgovinskog deficita je nedostatak proizvodnje. U posljednjih 10 godina nam je pao obujam izvoza za 5 posto, ali je prehrambena idustrija rasla za 10 posto, unatoč nedovoljnim kapacitetima. Još jedan razlog je produktivnost, koja je trenutno na 31 posto u odnosu na prosjek EU, kod prehrambene industrije je to nešto bolje – 41 posto. Produktivnost je jedan od važnih aspekata strateškog plana poljoprivrede", nastavio je.

Oglasila se i Petir

Na konferenciji sudjeluje i Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Podsjetila je kako je pad potrošnje zabilježen 15 mjeseci za redom i to po nekoliko postotaka mjesečno. Stručnjaci navode da će se situacija poboljšati s turističkom sezonom.

"Pravo je pitanje želimo li svoje gospodarstvo bazirati na turizmu ili ćemo se preorijentirati na proizvodnju, naročito hrane, bez koje nema života. Hrvatska ima sve prirodne resurse za proizvodnju hrane. Potrebno je transformirati ovaj sektor i preorijentirati ga s proizvodnje sirovina za izvoz te ga prenamijeniti za proizvodnju svježih i praktičnih proizvoda te proizvoda prilagođenih tržištu, što uključuje i kružno gospodarstvo", rekla je Petir i nastavila:

"Zato trebamo jačanje kapaciteta proizvodnje, prerade i skladištenja proizvoda, edukaciju na kojoj se radi, ali i potrebu prepoznavanja primjera jačanja ovog sektora. Hrvatska je putem zajedničke europske poljoprivredne politike dobila 5 milijardi eura, no mnogi se slažu da novac za rješavanje svih problema u našoj poljoprivredi nije dovoljno", rekla je.

Posebno ju je zabrinuo egzodus ljudi sa sela i podaci iz Popisa stanovništva koji kazuju da je 195 hrvatskih naselja prazno, a još 700 je pred izumiranjem. Bez sela nema proizvodnje u poljoprivredi, niti razvoja prehrane.

"Drago mi je da je Vlada prihvatila amandman na proračun za sufinanciranjem kupnje kuća mladim obiteljima na selu. To nije samo kupnja kuće i stavljanje nekretnina u funkciju, već jje riječ o demografskoj mjeri, jer znamo da će se svaka mlada obitelj odlučiti imati djecu ako ima riješeno stambeno pitanje", rekla je.

Gdje je prilika?

"Prilike za rast poljoprivredne proizvodnje vidim u učinkovitom praćenju kvalitete, ali i povećanju produktivnosti u proizvodnji visokokvalitetne hrane. To su i elementi sprječavanja siromaštva u ruralnim područjima", ustvrdila je dodavši da je dala niz prijedloga koji bi ta pitanja riješili.

Povećanje javnih i privatnih ulaganja, uvođenje tehnoloških rješenja i bolje čuvanje okoliša smatra također vrlo važnima. Uspostavljena je Alpe-Adria-Dunav regija koja bi trebala biti GMO free. Odaziv drugih zemalja je vrlo dobar jer je to mjera za promociju ekološke poljoprivrede i seoskog turizma. Uložen je niz primjedbi Europskoj komisiji zbog tehnika modifikacije i patentiranja biljaka i sjemenja. Predložila je i uspostavljanje jedinstvenog roka trajanja smrznutog mesa i mesnih proizvoda u cijeloj EU.

"Danas možete doslovno naći dinosaure u hladnjacima i mislim da to nije dobro. Zbog toga smo krenuli u suradnju s Ministarstvom poljoprivrede. Uveli smo Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, ali nismo dobili podršku s prijedlozima o zaštiti poljoprivrednih proizvođača. Nama je cilj nepoštenom trgovačkom praksom proglasiti i prodaju proizvoda ispod tržišne cijene. Opravdanje je da nema matematičkog modela koji bi to mogao izračunati, ali mi mislimo da je to dobra mjera za zaštitu proizvođača i potrošača", naglasila je Petir.

'Rekordno uvozimo hranu'

"Hrvatska, ako izuzmemo ratarstvo, rekordno uvozi hranu. Deficit iznosi dvije milijarde eura. Imamo dobre resurse, ali postali smo dobra baza za poljoprivrednu sirovinu, a vrhnje kupi prerađivačka industrija drugih zemalja", ustvrdio je na početku panela moderator, novinar HRT-a Tomislav Cerovec.

Ustvrdio je da sve veći broj ljudi koji kupuju lošije, ali cjenovno dostupnije proizvode. Citirao je Charlesa Darwina koji je rekao da preživljavaju samo oni koji se najbolje prilagode. Otkako je RH ušla u EU za poljoprivredu je dobila 10 milijardi eura, ali imamo pad proizvodnje i trgovinski deficit.

"Ulagalo se u proizvodnju u zadnjih 10 godina. Ali svi fondovi su danas usmjereni prema razvoju ruralnih prostora i ekološke proizvodnje. Mi se borimo s prehrambenom industrijom, malo se sredstava daje za to, a nama treba jako puno da to pokrenemo. Prehrambena industrija je neželjeno dijete među institucijama. Nama su potrebna ulaganja i investicije u nove tehnologije. Nama je produktivnost rak rana i u poljoprivredi i u proizvodnji. Proizvođači traže nove proizvode. Traže i jeftine i nekvalitetne, ali žele nešto novo", ustvrdila je konzultantica Zvjezdana Blažić dodavši da nemamo dovoljno proizvodnje za izvoz.

"Naši poljoprivrednici su već sad čuvari okoliša jer koriste manje pesticida nego drugi. No, ako zabranite pesticide, prinos vam je nula, jer u ovakvim klimatskim uvjetima ne možete početi ekološku proizvodnju iz nule", rekla je Marijana Petir i dodala da je potrebna suradnja među raznim sudionicima u sustavu.

"Ne mogu se oteti dojmu da postoji pritsak onih koji imaju novca. Da biste se oduprli tom pritisku, morate imati istomišljenike. Još uvijek vidim u EU da se sve odluke donose sukladno lobijima. Mnoge smo štetne proizvode odbili, EK ih je prihvatila, ista stvar je bila i s glifosatima", dodala je Petir.

'Svjesni smo borbe za opstanak'

Luka Cvitan je odgovorio na pitanje gdje je problem u poljoprivrednoj proizvodnji i zašto se poljoprivrednici ne udruže. “Prije 10 godina smo imali proizvodnju jabuke na 6000 hektara i prinose oko 100.000 tona. Sad imamo oko 2000 hektara i prinos jabuke od jedva 50.000 tona. Svjesni smo borbe za opstanak poljoprivrednih proizvođača. Mnogi od njih su izgubili tu bitku”, rekao je i odgovorio na pitanje što se mora promijeniti.

"Nije za uspoređivati ratarstvo, gdje sve obrađuju dva traktora i dvije osobe, ovo je visoko intenzivna proizvodnja. Borimo se s pronalaskom radne snage. Nije rješenje uvoz radne snage. Borimo se s produktivnošću. Povećanje cijene ovisi i o rastu cijene radne snage. Kroz ovih 10 godina u proizvodnji jabuke dotaknuli smo dno. Trebalo se svašta zaokrenuti. Krenuli smo u udruživanje, što zbog mentaliteta, što zbog negativnih konotacija nije bilo moguće provesti. Udio udruživanja je nizak. Ostaju ozbiljni proizvođači. Kroz NPOO je ministarstvo iznjedrilo plan izgradnje logističkih centara, koja bi trebala riješiti taj problem", ustvrdio je Cvitan.

Vlado Čondić Galinčić je objasnio kako je moguće da uz pad produktivnosti imati velik broj poljoprivrednih proizvođača. On kaže da je to moguće, jer su većina stari ljudi. "Mi smo u zadnjih par godina zabilježili povećanje od 14,1 posto mlađih proizvođača i došli smo na 48,1 posto srednjeg obrazovanja. Imali smo i dobrih investicija i krivih odluka i promašaja koje su nas dovele tu gdje jesmo. Povijesno gledano smo imali probleme, zbog kojih odbijamo neka rješenja", rekao je i otkrio što bi se dogodilo da nije bilo ulaganja države i EU. Kako je moguće da je proizvodnja prije 25 godina nije bilo EU novca, a proizvodnja je bila veća.

"Naše su prilike da imamo problem manjka stanovništva, ali to nije samo naš problem. Imamo priliku da imamo rješenja i znanja koja samo treba koristiti u Hrvatskoj. Klimatske promjene su i prilika ako riješite navodnjavanje ili sadite različite kulture u različitim sezonama na istoj zemlji. Priča se da mi prihvaćamo nova znanja i tehnologije. Što je to u ljudima? Možda mi dobro živimo s obzirom na sve što nas je snašlo. Ono što nam nedostaje u poljoprivredi je ozbiljan gubitak proizvodnje. Ona je zapošljavala velikog broja ljudi i bila je rasadnik znanja. Sve se moglo proizvesti i preraditi na istom mjestu. Danas toga nema. Ne može se plasirati određeno voće bez ozbiljne proizvodnje niti se može sve prodati s Konzumovih polica", rekao je Galinčić.

'Nismo konkurentni'

Cerovec je rekao da se milijun poljoprivrednika na sjeveru Italije udružilo i napravilo vlastiti trgovački lanac i svoj brend proizvoda koje plasiraju po cijeloj zemlji. No, naši su poljoprivrednici imali ružne uspomene s poljoprivrednim zadrugama, koje u nas ne postoje, ali postoje u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj.

"Mi govorimo stalno o samodostatnosti. Imali smo 6000 hektara jabuke i nestala proizvodnja. Mi nismo konkurentni. Naša ministarstva moraju misliti na tome da naš proizvod bude konkurentan. Nije prihvatljivo da salata iz Ravnih kotara nije prihvatljiva hotelu u Zadru, ali zato salata iz Italije jest", dodao je Galinčić.

"Hrvatska, ako izuzmemo ratarstvo, rekordno uvozi hranu. Deficit iznosi dvije milijarde eura. Imamo dobre resurse, ali postali smo dobra baza za poljoprivrednu sirovinu, a vrhnje kupi prerađivačka industrija drugih zemalja", ustvrdio je na početku panela moderator, novinar HRT-a Tomislav Cerovec.

Ustvrdio je da sve veći broj ljudi koji kupuju lošije, ali cjenovno dostupnije proizvode. Citirao je Charlesa Darwina koji je rekao da preživljavaju samo oni koji se najbolje prilagode. Otkako je RH ušla u EU za poljoprivredu je dobila 10 milijardi eura, ali imamo pad proizvodnje i trgovinski deficit.

"Ulagalo se u proizvodnju u zadnjih 10 godina. Ali svi fondovi su danas usmjereni prema razvoju ruralnih prostora i ekološke proizvodnje. Mi se borimo s prehrambenom industrijom, malo se sredstava daje za to, a nama treba jako puno da to pokrenemo. Prehrambena industrija je neželjeno dijete među institucijama. Nama su potrebna ulaganja i investicije u nove tehnologije. Nama je produktivnost rak rana i u poljoprivredi i u proizvodnji. Proizvođači traže nove proizvode. Traže i jeftine i nekvalitetne, ali žele nešto novo", ustvrdila je konzultantica Zvjezdana Blažić dodavši da nemamo dovoljno proizvodnje za izvoz.

"Nisu naši proizvođači lijeni. Za podići hektar voćnjaka treba 50.000 eura. Nije samo tako prijeći sa pšenice na voćku", doala je Blažić. "Samo naša organizacija je posadila 30-ak novih hektara kruške i šljive. Novac koji bi ranije pripao otkupljivačima, sad ostaje organizaciji i bitno nam je da brže kroz logistički centar to konfenkcioniramo. Nama je bitno održati plasman kvalitetnog proizvoda po prihvatljivoj cijeni", ustvrdio je Cvitan.

Traži se kvaliteta poslovanja

Uvozi se hrana za životinje, kruh i šećer, a izvozi se pešenica. Dakle, izvozimo sirovinsku bazu i kupujemo gotov proizvod. Blažić kaže da svega 12-13 tisuća od 160 tisuća poljoprivrednih proizvođača prijavljuje porez. Traži se kvaliteta poslovanja, jer je većina od 10 milijardi eura otišlo na potpore i poticaje, bez provjeravanja kvalitete proizvodnje.

"Velike prehrambene kompanije koje se bave preradom imaju kooperaciju. Kooperanti imaju ugovore i to su sve veliki proizvođači, no pitanje je kvalitete tih ugovora, stvarne proizvodnje i ostalog. Mi smo se od izvoznika šećera pretvorili u uvoznika, jer više nemamo tri, nego jednu šećeranu. Nekad smo imali proizvodnju šećerne repe, a sad to nemamo. Moramo biti svjesni da treba razvijati i proizvodnju kvalitetne sirovine. Naše prehrambene kompanije su veliki izvoznici i imaju velik potencijal. Kroz akviziciju Fortenovine poljoprivrede od strane Podravke, doći će do supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom, jer oni imaju jaku kooperantsku bazu i dobri su izvoznici", rekla je Blažić.

"Veliki proizvođači imaju 30 posto plodnog zemljišta, što znači da 70 posto preostaje malim proizvođačima, ustvrdio je Galinčić. Petir je dodala da smo samodostatni u svega pet proizvoda te da bi proizvođači trebali povećati proizvodnju da bi se povećao BDP. Teško je samodostatnima držati glavu iznad vode zbog nelojalne konkurencije, čudnih investicija i pritisaka na tržištu", dodala je.