ZIMSKI ODMOR ZA MNOGE JE LUSKUZ

Hrvati masovno bježe na snijeg u Sloveniju i BiH: 'Spremni su izdvojiti i više od 2000 eura'

Autor

Tanja Gojsilović

Dolaskom zime dio građana svake se godine odlučuje na zimska putovanja ili skijanje, bilo tijekom blagdana, školskih praznika ili produženih vikenda. Iako su cijene posljednjih godina porasle, interes za zimska putovanja ne jenjava, osobito među obiteljima i mlađim putnicima koji zimski odmor doživljavaju kao priliku za aktivan odmor izvan Hrvatske.

27.12.2025. u 07:44
Ispiši članak

Portal Direktno istražio je koje su destinacije Hrvatima najčešći izbor tijekom zime te gdje se najčešće odlazi na skijanje u regiji i šire. Branko Lelas iz sektora za turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) naveo je da podaci pokazuju da je oko 200.000 Hrvata prošlu zimu, točnije kraj 2024. i početak 2025. godine, proveo jedan dio zimskog odmora na skijanju, i to pretežno u inozemstvu.

"U prosjeku su, prema našim procjenama i procjenama naših članica, turističkih agencija te dostupnim informacijama s tržišta, trošili oko 100 eura po osobi na dan, uz najčešće spominjani raspon od približno 80 do 120 eura, ovisno o destinaciji i tipu aranžmana. Pritom valja razlikovati zimovanje kao širi pojam zimskog odmora – koje ne mora uključivati skijanje i često je povoljnije – od skijanja kao specifičnog aranžmana koji standardno podiže dnevnu potrošnju zbog ski-karata, opreme i dodatnih sadržaja", pojasnio je Lelas.

Procjene za ovu zimsku sezonu su u skladu s prethodnom. "Prema MasterIndex anketi za sezonu 2025./2026. skijanje planira 19 posto građana. Tu govorimo o indikaciji interesa, no realizirani broj u praksi je manji, a tržišne procjene sugeriraju da bi i ove zime na skijanje ili zimovanja moglo otići oko 200–250 tisuća građana. Planirani trošak za skijaško putovanje je oko 1600 eura po putovanju, prema podacima iz ankete, odnosno oko 100 eura po osobi na dan, ovisno o destinaciji i trajanju", navodi Lelas.

FOTO: HGK - Sektor za turizam

Austrija i Italija uvjerljivo najpopularnije

Pokazalo se da, uz tradicionalno popularne alpske destinacije, velik interes i dalje vlada za bližim i dostupnijim lokacijama u našem susjedstvu. "U zadnjih godinu dana su Austrija i Italija uvjerljivo najpopularnije, potom slijedi Slovenija, a manji, ali nezanemariv dio tržišta ide u Francusku te regionalno u BiH, osobito Jahorina i Bjelašnica. Izbor je najčešće motiviran blizinom i logistikom, osobito za takozvani bijeli tjedan, zatim velikom širinom ponude smještaja i skipass opcijama te povoljnim odnosom cijene i kvalitete u alpskim centrima", rekao nam je Lelas.

"U Hrvatskoj zimska putovanja nisu nužno vezana uz skijanje, nego i uz boravak u planinama ili termama i adventsku ponudu, pa se najviše biraju središnja Hrvatska, Gorski kotar i Lika. Anketni podaci za ovu zimu sugeriraju blagi pad interesa za skijanje u odnosu na lani, uz zadržavanje ukupnog volumena zimskih putovanja, što upućuje da se dio potražnje preusmjerava na domaće, kraće i cjenovno dostupnije odmore", zaključno je poručio Lelas za portal Direktno.

Alen Mrvac s portala MojPosao za naš portal je naveo da su zimska putovanja i dalje visoko na listi prioriteta građana, što potvrđuju i podaci iz prošle sezone. "Podaci iz prošle zimske sezone (2024./2025.) pokazuju da su Hrvati i dalje vrlo skloni bijegu na snijeg. Čak 69 posto građana tada je planiralo barem jedno zimovanje/putovanje, a više od polovice (53 posto) željelo je putovati više puta tijekom zimske sezone. Velika većina putnika (83 posto) odlučila se baš za zimovanje, dok se 17 posto okrenulo putovanjima koja nisu vezana uz snježne radosti, uključujući i odlaske u toplije krajeve."

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX

U Hrvatskoj troše 500 eura na zimovanje

Mrvac navodi da je najveći dio građana, njih 33 posto, na odmoru provodilo po tjedan dana. "Potom su slijedila kraća putovanja: 2–3 dana (27 posto) i 4–5 dana (28 posto). Više od tjedan dana na zimovanju je provelo 12 posto građana. Iako se volimo smatrati skijaškom nacijom, podaci iz prošle sezone pokazuju da se za zimovanje u Hrvatskoj odlučio tek manji dio građana (10 posto), ponajprije zbog ograničenog broja skijališta. Zato su popularnije destinacije i dalje Austrija, Italija, Slovenija, Francuska te Bosna i Hercegovina."

A koliko su Hrvati spremni potrošiti na zimovanje? Čini se da za to izdvajaju i više od prosječne mjesečne plaće koja iznosi oko 1500 eura. Ipak, ako zimski odmor provode u Lijepoj našoj, taj je iznos daleko manji. "Kad je riječ o potrošnji, prošle je zime svaka peta osoba planirala izdvojiti više od 2000 eura za zimovanje. Oni koji su ostajali u Hrvatskoj trošili su nešto manje te je svaka druga osoba (52 posto) koja je zimovala unutar zemlje potrošila do 500 eura."

FOTO: Vanesa Pandzic / CROPIX

Zimovanje skuplje od ljetovanja

Mrvac navodi da iako traje kraće, zimovanje se pokazuje skupljim od ljetovanja. "To potvrđuje podatak da je 43 posto građana očekivalo veću potrošnju na zimovanju nego tijekom ljetnih odmora, dok je 29 posto planiralo potrošiti jednak iznos. Manje nego na ljetovanje trošilo je 28 posto putnika, uglavnom zbog kraćih putovanja i češćeg ostajanja unutar Hrvatske. Zbog visokih cijena, zimovanje se najčešće financira iz ušteđevine (82 posto). Suprotno uvriježenom mišljenju, vrlo malo ih je posegnulo za kreditima (jedan posto) ili plaćanjem na rate (osam posto)."

Posjetila Hrvatsku pa izdvojila četiri mjesta vrijedna spomena: Jedno rijetko tko spominje

Ipak, činjenica je da si brojni Hrvati zimovanje doista ne mogu priuštiti. "Među onima koji prošle sezone nisu išli na zimovanje, dvije trećine (66 posto) navelo je nedostatak novca kao glavni razlog. Četvrtinu (26 posto) zimovanje jednostavno ne zanima, 12 posto nema dovoljno dana godišnjeg odmora, a sedam posto navodi druge razloge", zaključio je Mrvac za portal Direktno.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.