Hrvati u BiH su '91. zaustavili JNA tenkove prema Hrvatskoj: Vojni rok im neće biti problem

Obvezni vojni rok vraća se i u Hrvatskoj, ali vrijedi samo za muškarce, a krajem godine očekuju se prvi pozivi. Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, a svi mladići koji napune 18 godina upisat će se u vojnu evidenciju, a na služenje vojnog roka upućivat će se u kalendarskoj godini kada navršavaju 19 godina.

Za žene vojni rok ne predstavlja obvezu, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje, što je jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, i služiti u pričuvnom sastavu. I Hrvati u inozemstvu će proći temeljno vojno osposobljavanje u Hrvatskoj vojsci.  Na to je svoje stanovnike najprije upozorila Australija, ali odluka se odnosi na Hrvate u cijelom svijetu. Hrvatski državljani, bez obzira na to gdje žive, moraju se prijaviti u vojnu evidenciju, a ako dobiju poziv, morat će odlučiti - ili služenje ili kazna.

O pozivima za služenje vojnog roka mladim Hrvatima izvan domovine najprije su se raspisali mediji u Australiji. Vojnog roka bit će oslobođeni novaci koji imaju hrvatsko ili dvojno državljanstvo, ako obvezu odsluže u državi u kojoj žive. Mediji su se raspisali o tzv. "uzbuni u dijaspori", navodeći tako da su Hrvati izvan Hrvatske zabrinuti zaboravljajući pritom nekoliko važnih činjenica iz ne tako davne povijesti i Domovinskog rata. 

Zaustavljanje tenkova u Širokom

Primjerice, zaboravlja se značaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihova zasluga za pobjedu u Domovinskom ratu. Što zajedničkim opreacijama HV-a i HVO-a što samostalnim akcijama Hrvatskog vijeća obrane. Osim Zime, Ljeta 95, Skoka 1 i 2, VRO Oluja, mnogi se danas se sjećaju zaustavljanja tenkova JNA koje su u Pologu Hrvati iz Širokoga Brijega i susjednih općina organizirali 7. svibnja 1991.  Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja je pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak. Širokobriježani su tada spriječili blokadom ceste kolonu od više od 100 tenkova i oklopnih vozila koja je krenula iz mostarske vojarne upućena zauzeti položaje u zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske.

Pregovore sa zapovjednikom mostarskoga garnizona JNA pukovnikom Milojkom Pantelićem započeli su tada predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, širokobriješki gvardijan fra Mladen i Jure Skoko. Trećega dana na barikadi u Pologu našlo se političko vodstvo BiH (bez srpskih predstavnika). Nakon apela hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkoga vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr., prosvjednici su lagano odlazili s barikade, a vozači micali svoja vozila s ceste. Nakon tri dana kolona JNA je krenula.

JNA slomljena u Lipanjskim zorama

Kreatori velikosrpske politike, Slobodan Milošević, Dobrica Ćosić i 'General-štab' Jugoslavenske narodne armije, svjesni svoje vojne nadmoći, u potpunosti su zanemarili važnu činjenicu – kako u zapadnoj Hercegovini živi nacionalno svjestan hrvatski narod, koji je spreman i goloruk stati pred neprijateljske tenkove.

MORH otkrio što očekuje dijasporu: 'Neovisno u kojoj državi se nalazi...'

Dana 7. svibnja 1991. to se i dogodilo.Godinu dana nakon zaustavljanja tenkova u Pologu, Jugoslavenska narodna armija je upravo na prostorima Hercegovine, u vojnoj operaciji "Lipanjske zore", doživjela svoj neslavni kraj, poražena od Hrvatskoga vijeća obrane koje je proizašlo iz naroda koji je 7. svibnja 1991. goloruk stao u obranu svojih stoljetnih ognjišta, piše Dnevnik.ba. Po ovom događaju snimljen je i dokumentarni film "Tri dana".