Hrvat ministar u Vladi Crne Gore: Nemamo se čega sramiti, naše postojanje i djelovanje je na korist i crnogorskom multikulturalnom društvu

Iako hrvatskoj javnosti još uvijek relativno nepoznat, Adrijan Vuksanović cijenjeno je ime među hrvatskim nacionalnim manjinama i to zbog svog dugogodišnjeg rada na očuvanju i političkom pozicioniranju hrvatske manjine u Crnoj Gori. Vuksanović je rođen  21. studenog 1980. u Kotoru. Svoj politički put započeo je 2016. godine kada postaje zastupnik u Skupštini Crne Gore. Od 2013. član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskog nacionalnog vijeće gdje je bio zadužen za pitanja vezana za kulture i vjeru. 2019. postao je predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI). Mnogi ga nazivaju primjerom modernog europskog političara u Crnoj Gori.  Vuksanović je ušao u prvu manjinsku vladu u povijesti te zemlje, i to kao ministar bez portfelja! Koji su njegovi ciljevi u mandatu, što njegov ulazak u Vladu znači za Hrvate u Crnoj Gori, kakva je suradnja između Hrvatske i Crne Gore po pitanju nacionalnih manjina, ali i koliko je ruski utjecaj na Crnu Goru nakon početka agresije na Ukrajinu, ministar  Vuksanović otkrio je za Direktno u velikom intervju.

Nakon svih političkih previranja, a posebice nakon izbora 2020. kada ste i sami izjavili kako su Hrvatima upućene ''gnjusne prijetnje u kojima se kaže da je trebalo sve Hrvate protjerati'', a prijetilo se i Vama osobno zbog jasnog stava o redarstveno-oslobodilačkoj operaciji Oluja, kakvo je stanje s Hrvatima u Crnoj Gori danas?

Važno je da Hrvati u Crnoj Gori imaju predstavnike koji će jasno, nedvojbeno, argumentirano i na svakom mjestu zastupati i braniti sve ono što čini njihov identitet, bez obzira na prateće pojave koje su često neugodne. Od krucijalnog značaja je što hrvatska nacionalna zajednica ima svoju političku prepoznatljivost kroz Hrvatsku građansku inicijativu, koja 20 godina svjedoči i artikulira interese Hrvata. To podrazumijeva i naročitu izloženost od strane onih koji se teško navikavaju na činjenicu da su Hrvati u Crnoj Gori, kao autohtoni narod svoj na svome. Hrvati se nemaju čega sramiti, dapače ponosni smo na duhovni kapital i kulturno blago koje smo ostvarili. Naše postojanje i djelovanje je na korist i crnogorskom multikulturalnom društvu. Položaj Hrvata u Crnoj Gori, kao i drugih nacionalnih zajednica, dolaskom nove Vlade, koja je pokazala uključivost, je dobio novu perspektivu. Možemo reći da se Crna Gora vraća na svoj prepoznatljivi put uvažavanja manjina, njihovih prava i dostignuća. Naravno, recidivi prošlosti će pratiti taj proces s težnjom da ga uspore ili zaustave. Vjerujem da imamo htijenja i odlučnosti krenuti dalje.

Znamo da hrvatska zajednica čini svega jedan posto ukupnog stanovništva u Crnoj Gori. Kolika je bitno za Hrvate da preko Vas sada sudjeluju u kreiranju politike u Crnoj Gori?

Važno je da Hrvati, narod s tolikom tradicijom, imaju svojeg predstavnika u izvršnoj vlasti. Ne može bolje Hrvate zastupati i razumjeti netko drugi od samih Hrvata. Naravno, isto važi i za druge. Ova činjenica još više dobiva na značaju kada se uzme u obzir i naša brojčana vrijednost u smislu opstojnosti.

Neposredno prije nego što ste imenovani ministrom i mediji saznali informaciju da će Hrvatska zajednica u Crnoj Gori imati predstavnika u Vladi, u više navrata istaknuli ste kako bi ulazak manjinskih predstavnika u kabinet mandatara Dritan Abazovića bio jasan ''nagovještaj drugačijeg tretiranja manjinskih zajednica u Crnoj Gori''. Na koji način i kako ćete Vi kroz svoj mandat zagovarati interese Hrvata u Abazovićevoj Vladi?

Poznato je, a i Vi ste u jednom od prethodnih pitanja to spomenuli, da je stranka, na čijem sam čelu i ja sam, jasno izražavala stavove koji su imali za cilj obranu digniteta Hrvata i da nismo nikomu i nigdje pobjegli od polemike, koliko god ona donosila kasnije neugodnosti. Osim što ćemo ostati dostupni svakome kome treba dati odgovor, afirmativno ćemo, kao i do sada, sudjelovati u kreiranju politika koje imaju za cilj unapređivanje prava manjina i njihovog statusa.

Crna Gora članica je NATO saveza te pristupna članica EU-a koja je u posljednje vrijeme učinila najveći napredak prema punopravnom članstvu. Jasno je kako će i ova Vlada nastaviti težnje Crne Gore prema ulasku u EU, možete li nam reći koliko bi ulazak u EU značio za Hrvate u Crnoj Gori?

Od samog osnutka HGI, 2002. godine, mi se zalažemo za ulazak Crne Gore u Europsku uniju. Ponosni smo na činjenicu da smo dali doprinos u obnovi crnogorske nezavisnosti i ulaska u NATO savez. Na taj način Crna Gora se pozicionirala tamo gdje je njena državnost i počela, a to je zapadni civilizacijski krug. Jasno je da naša zajednica permanentno doprinosi integraciji Crne Gore u Europsku uniju, ne samo u onom formalno i političkom smislu, već i u sadržajnom.

Od 24. veljače traje ruska agresija na Ukrajinu. Crna Gora osudila je agresiju i uvela sankcije Rusiji pokazavši tako solidarnost s Ukrajinom, ali i jasno se svrstavši na stranu zapadnih i demokratskih zemalja. Možete li nam reći koliki je trenutačni utjecaj Rusije u Crnoj Gori s obzirom na sva zbivanja u Europi?

Civilizacijski je stati na strani napadnutoga. Ukrajina sa svojim predsjednikom Zelenskijem svjedoči što je domoljublje. Zavrijedili su divljenje i poštovanje. Prirodno je da je Crna Gora iskazala solidarnost s ukrajinskim narodom koji je izložen brutalnoj agresiji. Postoje sličnosti između Ukrajine i Crne Gore s aspekta negiranja i omalovažavanja nacionalnog identiteta od strane subjekata sa strane. Događanja na globalnoj razini pojasnili su mnogima i situaciju u Crnoj Gori i destruktivnog utjecaja na nju i njenu samobitnost od onih koji je žele instrumentalizirati i učiniti od nje pukim objektom i plijenom. Uvjerenja sam da će Crna Gora u tim kolebanjima sačuvati sebe i svoj subjektivitet u zajedništvu sa svima koji joj prilaze s dobrom namjerom.

Manjinska Vlada čiji ste ministar sastavljena je od prosrpskog SNP, procrnogorskog SDP, Abazovićeve URA i stranke manjinskih naroda. Smatrate li da ćete u takvi okolnostima uspjeti ostvariti sve ciljeve u Vašem mandatu uzimajući u obzir da se političke ideologije u sastavu Vlade dijametralno suprotne?

Vlada Crne Gore je raznolika po ideološkom ključu i to je svima jasno. Prvi puta imamo takvu vrstu pluraliteta u samoj izvršnoj vlasti. Svi smo sa svojim stavovima i različitostima ušli u Vladu. Na jedan način ona je refleksija i naše društvene različitosti. Ipak vidim u tome jedan potencijal koji imamo priliku i ostvariti. Uključivost koja je jedna od odlika 43. Vlade Crne Gore je njezin nesporni kvaliteta. Pored toga okupljeni smo, vjerujem u to, oko zajedničkog interesa - dobro Crne Gore i naših građana. To nam je zajednički okvir unutar kojeg čuvamo svoje posebnosti i vodimo Crnu Goru prema EU i prosperitetu.

Već godinama istaknuti ste čelnik Hrvatske građanske inicijative, koja je jedna od vodećih političko/građanskih formacija koja čuva i njeguje interese Hrvata u Crnoj Gori, dugi niz godina  član ste Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske. Koliko po Vašem mišljenju hrvatska politika može pomoći u zaštiti hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori te koliko je već pomogla? Ali i kakvi su Vaši planovi za daljnju suradnju sa Zagrebom?

Nedavno sam se vratio iz Zagreba gdje sam bio na poziv premijera Andreja Plenkovića. Puno mi znači i što imamo redovitu komunikaciju. Njegova Vlada nadilazi institucionalnu obvezu da brine o Hrvatima izvan njezinih granica i radi puno toga dobroga za opstojnost Hrvata u Crnoj Gori. Naši mladi u sve većem broju upisuju fakultete na hrvatskim sveučilištima, a od nedavno ih ponovno šaljemo na stažiranje u Europski parlament kod zastupnika iz Republike Hrvatske. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman često je kod nas i s nama, što nam je jako važno. Sjajnu stvar radi i Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu s neumornim Zvonkom Milasom i njegovim bliskim suradnikom Milanom Bošnjakom. Mogao bih Vam dugo još navoditi osobe, institucije koje su nam na usluzi, ali dovoljno je reći - naša Hrvatska je s nama!