HRT u Ugovoru s Vladom navodi smanjenje ukupne minutaže informativnog programa, s javne televizije poručuju: To ne znači da će stvarno biti tako

Naime, jedna od obaveza HRT-a je poštovanje Ugovora kojeg javna televizija sklapa s Vladom Republike Hrvatske svakih pet godina, a ista je uvedena Zakonom o HRT-u 2010. godine u vrijeme premijerke Jadranke Kosor.

Prvi petogodišnji ugovor sklopljen je za razdoblje 2013.-2017. u vrijeme, tada premijera, Zorana Milanovića i tadašnje ministrice kulture Andreje Zlatar Vidović, dok je glavni ravnatelj HRT-a bio Goran Radman. Drugi ugovor za razdoblje 2018.-2022., onaj koji je na snazi do kraja ove godine, supotpisali su premijer Andrej Plenković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i donedavni glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić. Novi prijedlog Ugovora mora biti dostavljen Vladi najkasnije šest mjeseci prije isteka važenja aktualnog Ugovora, što znači do 30. lipnja, a prema Zakonu o HRT-u, Ugovor HRT-a i Vlade mora biti potpisan do 1. listopada.

S obzirom na to da je riječ o javnoj televiziji o novom Ugovoru treba se provesti javna rasprava, a u kojoj, kako navode na HRT-u u tekstu objavljenom prije 10 dana, "vi cijenjeni gledatelji i slušatelji možete sudjelovati", iako u navedenoj emisiji javnosti nije omogućeno sudjelovanje i/ili postavljanje pitanja ni putem telefona ni društvenih mreža.

Međutim, u Ugovoru se planiraju drastični rezovi vremenskog obujma emitiranja informativnog programa koji zahvaćaju i radijske i televizijske kanale, a ne navodi se više ni obveza prijenosa sjednica Hrvatskog sabora. U emisiji o kojoj su izvijestili na webu HRT-a stoji da su u njoj sudjelovali glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Robert Šveb, predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo i predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac.

Isporučivanje javne vrijednosti javnosti za javni novac

Šveb je iznio kratku povijest koncepta javne radiotelevizije i u tom kontekstu pojasnio koje je značenje Ugovora između HRT-a i Vlade, odnosno, kako je to zanimljivo sročio, da je ovdje pitanje "koju javnu vrijednost moramo isporučiti javnosti za javni novac koju isporučujemo javnosti".

Što se tiče kontrole provedbe Ugovora, Popovac je rekao da u njemu ima dio "kvantificiranih programskih vrsta koje službe u nadzoru na godišnjoj razini prate jesu li u kojoj mjeri ispunjene ugovorne obveze". 

"On ih je do sada i ispunjavao, ali ako pogledate čime se sve obvezuje HRT i koje programe mora ponuditi, najvažnija stvar je univerzalnost. HRT radi od nula pa do 100 i više dok komercijalne televizije ili radiji imaju svoje ciljane publike kojima su više usmjereni osim u onom dijelu u kojem je zakon propisao da ipak društvo zadržava svoj javni interes prema nekim temama pa imate obligacije informativnih programa i slično koje nisu ni približne obligacijama koje se traže od javne televizije", kazao je Popovac u emisiji.

"Kod prvog ugovora kojeg smo potpisivali je nastala greška jer se išlo na 100 posto zbroja. U današnje prilično neurotično doba vi se ne možete obvezati u svakom trenutku na 100 posto određene programske vrste. Imali smo pandemiju gdje su kulturni programi i događaji na sve ovo što smo se obvezali na dvije godine zaspali i fleksibilnost mora postojati unutar tih programskih osnova i zato su određeni ti postoci, ali oni su i sada određeni puno više nego su određeni Zakonom o elektroničkim medijima za ostale nakladnike koje definira zakon, a ne ugovor", kazao je Popovac.

Programsko vijeće kao 'ukras'

Na pitanje koja je uloga Programskog vijeća u cijelom ovom procesu, Kedžo je odgovorio da je riječ o tome da ono "bude ukras", referirajući se na činjenicu da mišljenje Vijeća nije obavezno. Dodao je da su tu bitne dvije stvari.

"Jedna je da treba puno mašte i dobre volje da bi se ovo nazvalo ugovorom. Treba biti jako maštovit i puno dobro raspoložen. Ovdje sve frca od pravnika, ja to nisam niti bih ja to želio biti. Ugovor predmnijeva da se dvije strane jako obvežu. Ovaj ugovor predmnijeva da HRT isporuči tortu od 100 kila. I u njoj definira koliko maslaca, šećera i svega ostaloga, jedino u njemu nema nikakvih obveza da to bude dobro, loše, srednje, ovako i onako. Ovakav ugovor ne bi s nikim osobno uspjeli potpisati jer vam ne bi dali.

Drugo ta priča o javnom servisu i komercijalnim medijima - HRT je državna tvrtka i državna radio televizija, ne znam zašto bi to trebalo biti sporno. Država je vlasnik i odgovorna za njega, to ne znači automatizmom da država uređuje program, ali da je to državna radiotelevizija to je nesporno, upravo u tom državnom vlasničkom i ugovornom okviru je određeno da postoji neka obaveza, a jedna od njih je ta famozna pristojba o kojoj bi se dalo razgovarati. Druga je ugovorna obveza HRT-a što će isporučiti, osim što od početka do danas nisu nikad na plodno tlo došle primjedbe da to što će isporučiti i kakve kvalitete će to biti, ne bi bilo loše da piše", kritičan je bio Kedžo.

Na opasku urednice da bi gledatelji i slušatelji trebali biti ti koji ocjenjuju kvalitetu, kazao je:

"Gledatelji i slušatelji dok god imaju daljinski imaju pravo, osim što nemaju pravo odbiti pristojbu, što znači da moraju. A zašto sam ja tu i Programsko vijeće? Prva rečenica programskog vijeća je da mi zastupamo interese javnosti, osim što nikoga ne obvezujemo".

Smanjivanje udjela informativnih emisija

Govorilo se i o udjelima informativnog programa koje prema Ugovoru mora isporučiti HRT.

Prema dokumentu kojeg je HRT pustio u javnu raspravu predlaže se smanjenje obaveznog udjela informativnih emisija na svim radijskim postajama Hrvatskog radija (i na nacionalnom i na regionalnom nivou) kao i na Prvom i Drugom programu Hrvatske televizije.

Najveća smanjenja na radijskom kanalu na nacionalnom nivou, dogodila bi se na Drugom programu Hrvatskog radija na kojem bi se obavezni udio informativnog sadržaja smanjio s 10 posto na svega tri posto. Velike promjene su i na lokalnim radiostanicama koje su dio HRT-a. U aktualnom ugovoru, koji je HRT sklopio s Vladom za period od 2018. do 2022., propisano je da minimalni udio informativnog programa mora biti 18 posto, a sada se predlaže samo 10 posto, piše Faktograf.

Međutim, kako je Kedžo rekao, zaista se najviše i govori o informativnom programu na HRT-u, ali ne i o drugim programima.

"To je preko svake mjere koliko je ova zemlja zatrovana informativnim programima, vijestima, dnevnicima, otvorenima, zatvorenima, kao da cijeli HRT postoji samo zbog toga. U ovoj zemlji se podigne cijela revolucija oko toga da jedna informativna emisija ispadne, a da ispadne pet kulturnih i ne znam kakvih nitko se ne bi pomaknuo, to samo govori koliko smo mi politizirani kao narod".

U Ugovoru su načelno definirani sadržaji po programskim vrstama. Teško je kvalitativno ocjenjivati rad HRT-a, istaknuo je Popovac podsjetivši da je u Ugovoru navedeno načelo izvrsnosti i da će se težiti najvišim profesionalnim standardima.

Složio se s Kedžom da nam nedostaje rasprave o kvalitetama pojedinih programa i da nekada nedostaje da Vijeće pruži obvezujuće mišljenje o tome da neki programi nisu usvojeni ili na kvalitativnoj razini isporučeni, ali je istaknuo: "Javnom servisu se ne smije dogoditi da smije svoga slušatelja i gledatelja prevariti".

I tu je, složili su se svi, najveći značaj HRT-a, a kako je Kedžo primijetio: "Zadatak HRT-a je beskrajna vjerodostojnost".

Skromniji plan prilagodbe programa za osobe s invaliditetom

Popovac je dao ujedno i prigovor na Ugovor koji se tiče programa prilagođenih osobama s invaliditetom: "U petogodišnjem razdoblju povećanje minutaže prilagođenog programa je 10 posto što mislim da to moramo udvostručiti". 

Naime, plan prilagodbe programa prevođenjem na znakovni jezik, titlovanjem i audiodeskripcijom, znatno je skromniji nego u prethodnom petogodišnjem Ugovoru u kojem stoji da će se prosječna dnevna količina prilagođenog televizijskog programa svake godine povećavati za pola sata, dakle s prosječno 360 minuta 2018. ove godine bi on trebao iznositi 480 minuta.

Međutim, u prijedlogu novog Ugovora planirana povećanja su znatno manja; svake godine za 20 minuta više dnevnog prilagođenog programa pa bi nakon pet godina mogli imati gotovo upola manje novih minuta prilagođenog dnevnog programa.

Šveb se između ostalog osvrnuo na sportski program, posebno kada je riječ o pravima prijenosa sportskih događaja, što je ocijenio kao velikom boljkom svih javnih servisa u Europi, pa tako i HRT-a. 

"Svi smo mi odrasli uz HRT i naučeni smo na velike sportske događaje koje je HRT pratio, ali u zadnjih 15 godina tržište i nakladnička prava su se promijenila, prava su jako poskupila i veliki dio sportskih događaja otišao je u te naplatne pakete telekom operatera. Mi se trudimo i moram reći da smo u nedavnom tenderu uspjeli osigurati prava za EP 2024. i 2028., a pred nama je SP u Kataru koje će biti u nespecifičnom terminu ove zime i nadam se da će publika biti zadovoljna. Radimo i na drugim pokušajima osiguravanja prava, a vidjet ćemo koliko će nam budžeti i tržište to dozvoliti".

Osvrćući se na mogućnost povećanja pretplate, razgovaralo se o tome da samo 30 posto cjelokupne preplate koju plaćaju građani ide na program, ali "koji je to model kada za program izgleda da svake godine ima sve manje novca?", pitao je Kedžo.

Kazao je da je rasprava o programima na HRT-u izokrenuta - govori se o novcu, a onda o programima, umjesto da se odlučimo "kakav HRT i koliko kvalitetan i s koliko kanala, s koliko vrsta programa i na kojim platformama", pa onda treba vidjeti s koliko novca  tu raspolažemo.

Upit HRT-u

Kako objašnjavaju smanjenje obaveznog udjela informativnih emisija na svim radijskim postajama Hrvatskog radija (i na nacionalnom i na regionalnom nivou) kao i na Prvom i Drugom programu Hrvatske televizije te koje su obveze po tom pitanju koje proizlaze iz Zakona o HRT-u, prvo je pitanje koje smo postavili HRT-u u našem upitu.

"Opći programski televizijski radijski kanali sukladno zakonu trebaju biti definirani 70 posto, a specijalizirani 80 posto. Predloženi postoci su prijedlog sadašnjeg programskog vodstva u definiranju programskih vrsta, smanjenje jedne vrste omogućilo je povećanje drugih vrsta programa. Važno je napomenuti da smanjenje obveznog minimalnog udjela neke programske vrste ne znači nužno da će biti i stvarno smanjenje. Predloženi postotak je samo minimalni udio, on može biti i veći od dosadašnjeg u sklopu 25-30 posto nerazvrstanog programskog vremena. Na HRT4 se udio sa 70 povećao na 80 posto", odgovorili su nam s HRT-a.

Zanimalo nas je planiraju li onda shodno tome i ukidanje nekih emisije koje obrađuju važne društvene, gospodarske i političke teme.

"Ugovor nije programska shema, i on nema veze s pojedinačnim emisijama. Ne planiramo ukinuti ništa što je relevantno. HRT emitira kanale 24 sata", kažu.

Također, nije nam jasno iz kojeg razloga se smanjuje ta minutaža informativnog programa, odnosno ima li to veze s financijama državne televizije, dok u isto vrijeme se najavljuje mogućnost povećanja HRT pristojbe koju su obvezni plaćati građani, a o kojoj je bilo riječ u HRT-ovoj emisiji. Ipak, na HRT-u u odgovoru za Direktno tvrde:

"Hrvatska radiotelevizija nije spomenula povećanje pristojbe, a ni minutaža se ne smanjuje. Samo je korigiran obvezni udio u postotku po kanalima".

Zanimao nas je i razlog zbog kojeg se u Ugovoru više izrijekom ne navodi da HTV4 prenosi sjednice Hrvatskog sabora, a onda i na kojim područjima planiraju povećanja emitiranja sadržaja.

"Ugovor generalno izbjegava definiranje neke programske vrste, imenom neke točno određene emisije ili prijenosa. Konkretno, prijenos Sabora je sastavni dio informativnog programa kao vrste. Dakle, Ugovor ne brani prenošenje sjednica, ali ih izrijekom i ne naređuje. Takvim postupkom (navođenjem imena emisije ili prijenosa) izravno bi narušavali uredničku neovisnost", poručili su s HRT-a.

S obzirom na to da Ugovor, kako je sada formuliran, predviđa i neke izmjene na području emisija emitiranih na jeziku pojedinih nacionalnih manjina, tražili smo HRT da nam navedu koje su promjene što se tog tiče navedene u trenutnom nacrtu Ugovora i znači li to da se odustaje od formiranja manjinske redakcije? Zanimalo nas je i temeljem čega se HRT odlučio na skromniji plan prilagođavanja programa za osobe s invaliditetom:

"Briga o nacionalnim manjinama i programskim sadržajima vezano uz njih sadržana je u Ugovoru. Osnivanje redakcije je stvar unutarnjeg ustroja HRT-a, a ne ugovora o programskim obvezama. Ne slažemo se s tvrdnjom da HRT smanjuje plan prilagodbe programa osobama sa osjetilnim poteškoćama. Povećanja su jasno iskazana, i ponavljamo, riječ je o minimalnom dnevnom udjelu titlanih  ili sadržaja prevođenih znakovnim jezikom. Jasno smo napomenuli da će se HRT brinuti da se broj emisija koje se prilagođavaju povećava ovisno o tehnološkim mogućnostima".

I na kraju nas je zanimalo na koji način će HRT osigurati da u javnoj raspravi sudjeluju svi zainteresirani subjekti, uključujući i javnost.

"Početak rasprave je jasno komuniciran kroz program i web HRT-a. Tekst prijedloga Ugovora, anketa i adresa za slanje primjedaba je i dalje na webu HRT-a. Za 6. lipnja planira se održati javna tribina na koju su pozvani predstavnici udruga, pravobranitelji, neovisni producenti".

Javna rasprava je otvorena do 12. lipnja. Svoje prijedloge svi zainteresirani mogu poslati i mailom, a detalje, kao i sam nacrt Ugovora, možete vidjeti ovdje.