BRANIMIR VIDMAROVIĆ

HONG KONG Sporni zakon potaknut nakon što čovjek optužen za ubojstvo svoje trudne djevojke nije mogao biti izručen Kini

Autor

Marijan Opačak

Hongkonška policija ispalila je suzavac i gumene metke na prosvjednike koji bacali plastične boce nedaleko od sjedišta zakonodavnog vijeća, gnjevni zbog prijedloga zakona o izručenju koji bi omogućio slanje ljudi na suđenje u Kinu.  

13.06.2019. u 09:50
Ispiši članak

Stotine tisuća ljudi mirno su prosvjedovale dok nisu uzavrele strasti i neki od njih počeli naguravati policiju kišobranima. Policija ih je upozorila da se povuku zaprijetivši uporabom sile.

Prosvjednici, većinom mladi ljudi odjeveni u crno, postavili su barikade jer se pripremaju duže ostati na tom području, što podsjeća na prodemokratske prosvjede u toj bivšoj britanskoj koloniji 2014. O zakonu o izručivanju, protiv kojeg se formirala neobično široka opozicija u Hong Kongu i inozemstvu i uvukla grad u političku krizu, u srijedu se trebao održati drugi krug rasprave u zakonodavnom vijeću koje broji 70 mjesta. 

Bivša britanska kolonija Hong Kong, vraćena je Kini 1997. uz jamstvo autonomije i slobode, uključujući poseban pravni sustav. 

Protivnici zakona o izručenju strahuju od daljnjeg razaranja prava i pravne zaštite u financijskome središtu koje samo sobom upravlja - sloboda zajamčenih kada je Velika Britanija 1997. predala grad Kinezima.

Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose i sinolog za Direktno je rekao kako su sve oči sada su uprte u Zakonodavno vijeću i izvršnu upraviteljicu Hong Konga Carrie Lam. 

"Sporni zakon je potaknut nedavnom pravnom dilemom u kojoj Hong Kong nije mogao izručiti čovjeka optuženog za ubojstvo svoje trudne djevojke na Tajvanu, jer vlade Hong Konga i Tajvana nemaju sporazum o izručenju. Ubojica je osuđen na 29 mjeseci zatvora u Hong Kongu zbog manjeg kaznenog djela pranja novca", objašnjava naš sugovornik zbog čega je pokrenut proces izmjene zakona i dodaje kako je  vlada Hong Konga ne želi da ova rupa u zakonu ometa pravosudne procese te uskladili zakoni grada s međunarodnim standardima.

Vidmarović dodaje i to da bi usvajanje zakona proširilo polje izručenja izvan 20 zemalja s kojima Hong Kong već ima takav sporazum, pa i s kontinentalnom Kinom s kojom Hong Kong trenutno nema sporazum o izručenju. 

"Ljude je zabrinula i premala javna rasprava o predloženom nacrtu zakona. Oni koji načelno nisu protiv zakona traže sveobuhvatnu raspravu i reviziju zakona o izručenju kako bi se u njega uključili dodatni mehanizmi zaštite od zlouporabe. Reakcija je potaknula vladu na ustupke -neka manja kaznena djela su već izbrisana s popisa kaznenih djela za izručenje", kaže Vidmarović i podsjeća kako je Peking oštro suzbio politički aktivizam u Hong Kongu otkako se raspao "Pokret kišobrana" 2014. godine. 

"'Pokret kišobrana' tražio je demokratske izbore za izvršnog upravitelja grada. S obzirom na propast takvih pokreta, jedina prednost Hong Konga koju stanovnici iznimno cijene je neovisno sudstvo. Osim toga, tu su i realni ekonomski strahovi", kaže naš sugovornik i objašnjava kako prema Zakonu o politici SAD prema Hong Kongu iz 1992., Washington tretira Hong Kong kao neovisni entitet koji se razlikuje od ostatka Kine u pitanjima trgovine i gospodarstva.

"U medijskoj galami oko tarifa američkog predsjednika Donalda Trumpa ne spominje se činjenica da se tarife ne odnose na Hong Kong. Hong Kongu je također dopuštena trgovina visokotehnološkim proizvodima iz SAD-a, koji su trenutno blokirani za kopnenu Kinu. Jastrebovi u Kongresu Sjedinjenih Država pozvali su na promjenu ove politike u svjetlu sve većeg utjecaja Pekinga u Hong Kongu, a ta promjena politike mogla bi imati značajne ekonomske posljedice i za SAD i za Kinu, jer oko 1300 američkih tvrtki ima sjedište u Hong Kongu, a brojne kineske državne tvrtke su na Hongkonškoj burzi", smatra Vidmarović

Naš sugovornik rekao je i sljedeće: "Ako SAD prekine posebni tretman Hong Konga, novac bi mogao prestati kolati njegovim financijskim tržištem, što bi moglo negativno utjecati i na kinesko gospodarstvo". 

Izvršna upraviteljica Hong Konga, Lam, u ponedjeljak je izjavila da vlada nastavlja tražiti usvajanje zakona; glasovanje se planira održati 20. lipnja.

"Nacrt zakona, mora proći kroz tri čitanja u Vijeću prije glasovanja putem jednostavne većine, ili 35 glasova od 69 zastupnika. Glasovanje bi se trebalo održati 20. lipnja. Iako je nejasno kako će glasovati članovi Vijeća, pro-kineska grupacija, trenutno drži više od 40 mjesta", objasnio je Branimir Vidmarović za Direktno. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.