Hoćemo li svjedočiti raskolu još jedne pravaške stranke?

O podjelama došlo je relativno odmah nakon lokalnih izbora u Gradu Zagrebu. Naravno da su Esih i Hasanbegović takve glasine i spekulacije u startu odbijali, no nakon priče oko lokacije izborne skupštine glasine svakako idu u korist tezama o raskolu. 

Bruna Esih za portal Direktno je izjavila kako će se Izborni sabor NHR-a održati 22. srpnja u Zadru. "Poslani su službeni pozivi svima i, koliko imam informaciju, svi delegati su ih dobili. Nemam nikakvu informaciju da je netko slao pozive za Izborni sabor koji bi se trebao održati u Zagrebu", rekla je Bruna Esih za Direktno i dodala kako nitko po Statutu to ne bi ni mogao napraviti. 

Njenu izjavu demantirao je član predsjedništva NHR-a Tomislav Jonjić koji je rekao kako Predsjedništvo stranke, koje je prema Statutu jedino ovlašteno sazvati stranački sabor, jednoglasno donijelo odluku da se on ima održati u Zagrebu te je ujedno odredilo broj sabornika i način njihova izbora. 

"Svi oni koji pokušavaju organizirati druženja negdje drugdje, pa ta druženja nazvati saborom, i na njih pozvati ljude po kriteriju osobne odanosti, krše Statut, vrijeđaju zakonite odluke Predsjedništva stranke i služe onima koji nas pokušavaju razbiti. Osobno se nadam da do tih herostratskih pokušaja neće doći, a sasvim sigurno je da će oni, ako ih bude, naići na osudu članstva i onoga dijela hrvatske javnosti kojemu je do okupljanja, a ne do mrvljenja nacionalističkih i državotvornih skupina", rekao je Jonjić. 

Izgleda kako raskol nije samo između Esih i Hasanbegovića već je ušao i među članove stranke te između članova pojedinih tijela. Naime, kako neslužbeno doznajemo raskol se događa iz više razloga no dva su ključna. 

Jedan od njih je aktivizam i izgradnja stranke na terenu kako bi više ljudi moglo s terena biti uključeno u odluke i djelovanje stranke. To je djelomice potvrdila za Direktno i Bruna Esih kojoj je to glavni razlog održavanja Izbornog sabora umjesto Izvještajnog. 

Drugi je razlog izgleda kandidatura za predsjednika Republike Hrvatske. Kako doznajemo Esih ima podršku više organizacija za kandidaturu za predsjednicu Republike, dok Hasanbegović zajedno sa zagrebačkom organizacijom žele drugog kandidata. Iza Esih stoji vinkovačka organizacija s Krešimirom Kartelom i splitska s Martinom Paukom, a sklona joj je i zadarska na čelu s Vladimirom Kovačevićem i Matom Lukićem. 

Međutim, kakvi god razlozi bili, izgleda kako pravašku političku scenu prati prokletstvo te od svake nastale stranke pravaškog političkog naslijeđa nastanu dvije.  

Tako su se od neovisnosti Hrvatske, HSP ali i druge stranke s pravaškim predznakom raspale više puta. Prvi put u rujnu 1993. kad je Anto Đapić u Kutini sazvao izvanredni sabor Hrvatske stranke prava i kada je razvlašten dotadašnji predsjednik HSP-a, Dobroslav Paraga. Potom je opet, nakon što je Anto Đapić godinama u HSP-u njegovao jednoumlje vodeći se principom ili po mome ili nikako, ta stranka ostala bez većine uglednih članova. Upravo su oni predvođeni Ružom Tomašić 2009. godine osnovali novu stranku iz koje je Tomašić izašla pet godina poslije, 2014. godine kad je ušla u Hrvatsku konzervativnu stranku. 

HSP se nakon raskola 2009. godine ponovno raskolio 2013. godine. Tad je opet održao dva izborna sabora, jedan u Osijeku, drugi u Sisku. Upravni sud je ipak presudio u korist sisačke izborne skupštine te je Daniel Srb postao legitimni predsjednik HSP-a kojeg je na kraju naslijedio gospićki gradonačelnik i lički poduzetnik Karlo Starčević. 

Hoćemo li opet svjedočiti još jednom raskolu političke stranke pravaške orijentacije, vidjet ćemo 22. srpnja, 2019. godine.