Crni scenarij ili realnost

Hoće li se opet ponoviti povijesna kletva da je Balkan 'bačva baruta'?

Autor

Direktno.hr

''Opasnost ne vreba iz ishoda procesa zato što mislim da bi rezultat bio stabilnije okruženje nego sad. Opasnost vreba u procesu tranzicije. Specifično, postoji rizik da bi Bošnjaci, Makedonci i kosovski Albanci silom pružali otpor raspadu njihovih država'', kaže politički i geostrateški analitičar Timothy Less.
02.02.2017. u 22:46
Ispiši članak

 

"Mislim da trenutačne multietničke države ne mogu opstati. Manjinsko stanovništvo Bosne, Makedonije i Kosova nikad nije prihvatilo legitimitet tih država, a mnogi su se prihvatili oružja tijekom raspada Jugoslavije kako ne bi postali dio nečeg što oni smatraju tuđom državom", nastavlja Less.

Već ranije slovenski su mediji, čak i premijer Miro Cerar upozoravali su da bi zbog vala migranata, kao i krize u kojoj se nalazi sama Europska Unija, mogao planuti novi rat na Balkanu.

O tome odavno postoje i izvješća CIA, koja spominju kako bi taj novi rat bio daleko krvaviji od događaja prije 25 godina na ovim prostorima.

''S jedne strane stoji oslabljena Europska unija, s druge nezainteresirane Sjedinjene Američke Države, a s treće strane pojavljuju se Rusija i Turska kao države koje vjeruju da preko Balkana mogu širiti svoje sfere utjecaja. Politika Europske unije je propala i najveći dokaz toga je sve veća opasnost od nestabilnosti u regiji. Amerikanci su uspjeli obuzdati separatizam u devedesetima i ranim dvijetisućitima korištenjem 'tvrde sile'", nastavlja Less.

Iako se na svjetskoj pozornosti pojavio nezaustavljivi i barem verbalno agresivni američki predsjednik Donald Trump, u diplomatskim se krugovima međunarodne zajednice govori da je on područje Balkana odlučio ostaviti na brigu svom dragom prijatelju, ruskom predsjedniku carskih ovlasti, Vladimiru Putinu. A tu opet dolazimo do kompliciranog i nimalo bezazlenog odnosa Putina i predsjednika ogromne i moćne Turske, Erdogana.

Jer, ukoliko opisujemo Donalda Trumpa najjednostavnije i najtočnije je reći da je on- američki nacionalist. Naime, njega zanimaju isključivo američki nacionalni interes, a ne oni globalni. Barem ne za sada, a to je javno puta i sam rekao. Fokusiran je na vlastiti teritorij, bavi se granicama, imigracijom, američkim gospodarstvom koje želi uposliti na izgradnji zapuštene infrastrukture, razmatra mogućnost gradnje zida prema Meksiku, zabranjuje ulaz u SAD građanima sedam muslimanskih zemalja... U svojim geopolitičkim prioritetima Trump uopće ne vidi Rusiju kao prijetnju. Njemu je jedina prava prijetnja Kina. Krene li u bilo kakav ''rat'', ponajprije gospodarski, a to se već da i naslutiti, bit će to prema velesili Kini.

I upravo je ovo bitno i tiče se nas s bačve baruta. Glavnina svjetskih tenzija seli se na Daleki istok.

Trump se zapravo želi povući i iz Europe. On je doživljava poput nepotrebnog balasta. Razjedinjena, nagrizena euroskepticizmom, destabilizirana imigrantima, gotovo slomljena, Trumpu ona ne treba. On će Ukrajinu mirno isporučiti Rusima, što je i kazao, a Europu ostaviti samoj sebi neka se bori s problemima same sebe i malih državica koje nagriza međusobna mržnja. I to desetljećima, gotovo stoljećima.

Balkan nije prioritet ni za SAD ni za Rusiju. Ni jednima ni drugima sukobi u ovom dijelu svijeta jednostavno ne trebaju. I jedni i drugi shvaćaju da su im resursi ograničeni. Pacifikacija Balkana u načelu odgovara svima. No, to ne znači da će Balkan biti napušten. Ne zaboravimo, američka baza na Kosovu nije izgrađena zato da bi bila napuštena. Trgovina u kojoj bi se trampilo priznanje Krima za priznanje Kosova nije nemoguća, tvrdi se u raznim scenarijima. U svakom slučaju velike će sile zauzdati sve eventualne apetite regionalnih igrača. Čak i u Bosni, koja je uz Kosovo druga najveća krizna točka, neće doći ni do kakvih gibanja. Turska, koja ima svojih briga u vidu Kurda, neće željeti destabilizaciju Bosne.

Ipak, iz Srbije se sve češće čuje zveckanje oružja i pozivanje na njega- nije li u zadnjem trenutku izbjegnut sukob između Srbije i Kosova nakon što su Srbi izveli provokaciju s onim vlakom prema Kosovu?

Ne treba zaboraviti ni da je Rusija nedavno naoružala Srbiju, svoju vjernu ljubimicu, novim oružjem i zrakoplovima, a za to vrijeme, hrvatska službena politika promatra, miroljubivo pozivajući na razum, ali ipak nekako slabašno. Hrvatska bi vlast po ovom pitanju, ali i drskim, ratnohuškačkim porukama koje prečesto dolaze iz Srbije trebala odgovoriti puno žešćim rječnikom, a ne se držati standardne tihe hrvatske diplomacije. Ona mora dati do znanja da su njezine granice nepovrediva svetinja, kao i da neće tolerirati srbijanski bezobrazluk.

Treba također i vidjeti kako će proći izbori u Francuskoj, obzirom na mogućnost pobjede Marie Le Pen, predsjednica desne Nacionalne fronte, koja je već poznata po svojim žestokim stavovima.

Oduvijek se govorilo kako je Balkan ''bačva baruta'', nesretno područje s kojega kreću veliki europski, a potom i svjetski ratovi. Ostaje nam jedino nadati se da je toj ''kletvi'' istekao rok trajanja, no, kako sada stvari stoje, sve su opcije otvorene. A čini se da su toga svjesni svi koji žive na ovim prostorima. Od recesije, siromaštva, nezaposlenosti, jada, očaja i gladi do rata, mali je korak. Povijesno kolo tako se ponovno vraća unatrag.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.