Hoće li blagdanski stolovi ostati bez svinjetine? Ministarstvo odgovorilo na važno pitanje

Budući da ne postoji cjepivo protiv ASK-a, jedini način iskorjenjivanja ove opake bolesti jest usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima, uz provođenje provedbe strogih mjera kontrole. Mnogi su se građani stoga zapitali hoće li se Hrvatska suočiti s nestašicom svinjskog mesa i mesnih proizvoda ili će ih zahvatiti možda novi val poskupljenja zbog smanjenje ponude.

Portal Direktno stoga je upitao Ministarstvo poljoprivrede o potencijalnim učincima, a prema službenim podacima resornog Ministarstva koje su nam dostavili, čini se da afrička svinjska kuga nije izazvala značajnije poremećaje u domaćoj proizvodnji svinjskog mesa. Iz Ministarstva su nam otkrili da Hrvatska raspolaže s nešto manje od milijun svinja, a ukupna brojka uključuje sve kategorije, od prasadi do krmača.

"Na temelju dojave brojnog stanja svinja koju su sukladno propisu subjekti dužni dostaviti u Jedinstveni registar držanih životinja i podataka prikupljenih prilikom veterinarskih pregleda objekata, na dan 1. prosinca 2025. godine iznosi 992.084 grla svih kategorija, od čega je krmača i nazimica 92.763 grla", rekli su nam iz Ministarstva.

FOTO: Vlado Kos / CROPIX

'Nisu zabilježena značajnija odstupanja'

Proizvodni kapaciteti također ostaju stabilni. Prema službenim brojkama, tijekom prvih jedanaest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je klasirano gotovo milijun trupova svinja u odobrenim objektima za klanje. Ministarstvo naglašava: "Prema podacima s linije klanja tijekom prvih 11 mjeseci 2025. godine je u 77 odobrenih objekata za klanje papkara na području Republike Hrvatske klasirano 957.150 trupova svinja svih kategorija."

Iz Ministarstva su naveli podatke i o broju usmrćenih svinja. "Tijekom 2025. godine usmrćeno je okvirno 17.000 držanih svinja, što gledajući trenutnu populaciju iznosi malo više od jedan posto. Slijedom navedenog, zbog afričke svinjske kuge nisu zabilježena značajnija odstupanja", rekli su iz Ministarstva poljoprivrede za portal Direktno.

Ipak, zbog privremene zabrane kolinja u određenim zonama neki su se pitali čekaju li nas praznije police u trgovinama uoči blagdana. No, čini se da se ni ta mjera nije ostavila dugoročan učinak na ponudu – u nekoliko trgovina koje smo obišli nismo primijetili nikakvu nestašicu svinjskih mesnih prerađevina, a izbor proizvoda ostao je uobičajen za ovo doba godine. Delicije poput čvaraka, kobasica i sličnih prerađevina ostaju cjenovno osjetljiva kategorija, pa se u trgovinama za sto grama čvaraka trenutno plaća oko četiri eura.

FOTO: Vojko Basic / CROPIX

Ovisnost o uvozu

Ipak, i to treba uzeti s dozom rezerve jer Hrvatska i dalje funkcionira kao izrazito uvozno ovisna zemlja, osobito kada je riječ o prehrambenom sektoru. "Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do kolovoza 2025., prema privremenim podacima, iznosio je 16,3 milijarde eura. Istodobno je uvoz iznosio 30,0 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 13,7 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do kolovoza 2025. bila je 54,3 posto", pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz studenog.

Hrvatsko stočarstvo na udaru opasnih bolesti: 'Virus se vrlo lako može proširiti...'

Iako domaći proizvođači pokrivaju dio potreba, znatan udio mesa i mesnih prerađevina dolazi iz inozemstva, što tržište čini osjetljivim na svaku vanjsku turbulenciju, od bolesti životinja do poremećaja u susjednim državama. Ta strukturalna ovisnost ponavlja se iz godine u godinu i jasno pokazuje koliko je sustav ranjiv bez snažnijeg ulaganja u domaću proizvodnju i preradu.