HOĆE LI BITI SAMO UKRAS U NAZIVU? Evo što medijski profesionalci i stručnjaci očekuju od Ministarstva kulture i medija

Siniša Kovačić ističe kako se oni iz medija nadaju da će medijski sektor biti u fokusu ove Vlade.  

Smatra kako je nužno prije svega ojačati medijski profesionalizam i osnažiti medijsku pismenost.

"Svim znamo da je u ovoj eri novih medija i njihovoj progresiji sazrelo vrijeme za novo medijsko zakonodavstvo i osnaživanje medijske pismenosti. Svjesni smo da imamo epidemiju lažnih vijesti, manipulacija i konstrukcija, a kako bi  ljudi mogli prepoznati sve te manipulacije  moraju biti medijski pismeni i zato je nužno raditi na njezinu jačanju", napominje Kovačić i dodaje kako bi bilo dobro i napokon definirati tko danas može biti novinar.   

Gdje je granica?

"Gdje je granica između građanskog novinarstva i nas koji se profesionalno bavimo tim poslom i moramo profesionalno zauzimati stav prema informaciji, obradi događaja te voditi računa o balansiranju u našim tekstovima i emisijama? Potreban je taj iskorak. Zakon o elektroničkim medijima krenuo je u javnu raspravu i donosi niz novina i mislim da ga je važno što prije donijeti, ali bez novog zakonodavnog okvira nećemo imati profesionalnije medije", ističe glavni urednik HKM-a. 

Bitka za istinu

Upozorava kako su se i veliki mediji počeli služiti manipulacijama te navodi primjer RTL-a u Njemačkoj koji je podvalio lažne snimke sa Zrća.  "Pročitati između redova i prepoznati motive takvih priloga i izvještaja mogu samo oni koji su medijski pismeni. U pozadini svega je bitka za istinu, treba omogućiti konzumentima da imaju više izbora, da znaju tko stoji iza informacija, dakle da je transparentno vlasništvo u medijima kako bi mogli odlučiti gdje će crpiti informacije", poručuje Kovačić. 

Komentirajući dosadašnji rad Ministarstva, Kovačić kaže kako je riječ o dobrom kontinuitetu te kako vjeruje da je dodavanje medija u njegovu nazivu i  simbolički nagovještaj kako će se još više baviti medijima.

"Već su i u krizi u Ministarstvu kulture spretno i kvalitetno reagirali; podržali su novinare i novinarstvo nizom brzih mjera u dogovoru s Agencijom za elektroničke medije i to treba stvarno pozdraviti. Ako nastave tim tempom  svakako će opravdati to ime u svom nazivu", jasan je naš prvi sugovornik. 

U kvalitetno novinarstvo treba uložiti

Napomenuvši kako se tim mjerama pomoglo i kolegama koji su ostali bez posla da prežive ovu krizu, Kovačić dodaje da bi financiranje medija i novinarstva trebalo biti sustavno i da bi trebalo naći nove modele financiranja jer svi smo svjesni, dodaje, da novinarstvo ne može počivati na 'klikbejtu' i površnosti, a da bi imali kvalitetno, istraživačko i neovisno novinarstvo u njega se mora uložiti.

"To sigurno neće napraviti vlasnik komercijalnog medija stoga bi regulator trebao osigurati fondove koji će omogućiti takvu razinu novinarstva", ističe. 

Dodaje i kako neprofitni mediji moraju biti u fokusu svake vlade i ministarstva jer jamče taj jedan korektiv ostalim medijima, a konzumentima se omogućuju alternativni izvori informacija. "I mi smo kao neprofitni mediji fokusirani na katoličku javnost, ali smo otvoreni prema svima, nismo isključivi, što pokazujemo kroz naš program", poručuje na kraju glavni urednik Hrvatske katoličke mreže.  

Institucionalni okvir

Što je potrebno učiniti na području medija kako sve ne bi ostalo samo na novom nazivu za Direktno su odgovorili iz udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNiP), a njihove stavove potpisuju predsjednik Krešimir Čokolić i tajnica  Smiljana Škugor-Hrnčević.  

"Pozdravljamo činjenicu što Ministarstvo kulture od sada nosi naziv Ministarstvo kulture i medija jer nam to sugerira da će se medijskoj problematici i regulativi posvetiti više pozornosti, pogotovo u institucionalnom okviru. Svjedoci smo da su tehnološka dostignuća u posljednjih dvadesetak godina toliko napredovala da klasičnih medija vise gotovo nema, a da su pojedine zakonske regulative još uvijek nepromijenjene te da ih je čim prije potrebno uskladiti s novim tehnologijama i općenito novim vremenima i izazovima", ističu iz HNiP-a. 

Vlasnička struktura medija

Prije svega, izdvajaju Zakon o elektroničkim medijima koji je već prošao javnu raspravu i koji će, nadaju se, što prije biti upućen Hrvatskom saboru.

Uz taj je zakon, dodaju, nužno i donošenje cjelovite medijske strategije, čije će smjernice biti jasne i okosnica rada i djelovanja sadašnjih  medija te mogućnosti osnivanja novih. Upozoravaju da je iznimno bitno jasno urediti zakonodavni okvir koji će omogućiti da je u svakom trenutku poznata vlasnička struktura svakog medija u Hrvatskoj; njihov djelokrug rada, prava, ali i obveze koje proizlaze iz te zakonske regulative, a sve po uzorima medijske zakonske regulative demokratski razvijenih zemalja EU-a poput Francuske, Njemačke, Austrije.

Jasna pravila igre

HNiP smatra da kvalitetna rasprava i rješenja o medijskom zakonodavstvu i strategiji, bez obzira je li riječ o javnim ili privatnim medijima i onima koji se nazivaju neovisnima (premda je taj pojam potpuno nejasan pa se stoga i interpretira na različite načine), moraju biti lišeni usko strukovnih tema.

To prije svega podrazumijeva, navode, uređenu i jasnu vlasničku strukturu jer  se na medijskom tržištu godišnje ostvari dvije milijarde kuna. To je itekako dovoljan razlog da se, kao i u drugim Vladinim resorima znaju pravila igre i vrijede pozitivni biznis postulati, ističu iz te udruge. 

Nedostatak sustavnosti

"Dojma smo da se do sada o tim krucijalnim pitanjima vlasničke strukture, izdavanju koncesija i sl. nije sustavno postupalo. Pokušaji donošenja zakonske regulative i općenito medijske strategije svedena su na reagiranja u vezi s pojedinačnim nezadovoljstvima i slučajevima u najvećoj mjeri o položaju i statusu novinara u pojedinim medijima. Naravno da su ta pitanja važna, ponajprije za novinarsku struku, ali, mišljenja smo, da se ona moraju rješavati unutar samih medija, odnosno na razini poslodavca i novinara, a ne na razini Ministarstva i novinara, odnosno njihovih udruga", upozoravaju. 

Na kraju dodaju kako je HNiP po svim pitanjima koje su naveli spreman na suradnju s resornim Ministarstvom te se nadaju da će Hrvatska uskoro dobiti medijsko zakonodavstvo i strategiju primjerenu 21. stoljeću i sukladnu europskim standardima.

Opstanak tiskovnih medija

Profesorica etike novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović nije baš sigurna garantira li novi naziv Ministarstva i veću brigu o medijima, ili je riječ o kozmetici, odnosno uvjeravanju da su im mediji jako važni. 

"Ako je to iskrena namjera, svaka čast, ali kad imate dovoljno godina onda niste tako entuzijastični kao netko mlad", pomalo je skeptična naša zadnja sugovornica. 

Ako se u Ministarstvu misle ozbiljno pozabaviti stanjem u medijima onda bi svakako trebalo pobrinuti se za profesionalne novinare i svim se snagama angažirati kako bi opstali tiskovni mediji jer se nigdje na svijetu ne ostaje bez tih medija, a u zemljama EU-a se na razne načine pokušava pomoći nakladnicima i novinarima da se ne nađu na ulici, upozorava.  

Ključni za demokraciju

"Novinarstvo je izuzetno važno  za svaku demokraciju, a ona niti ne postoji ako nema novinara koji će neprestano propitivati, ispitivati i zahtijevati u ime javnosti jer se stvari mogu oteti na kontrolu kad ste na vlasti", podsjeća profesorica. 

Napominje i kako bi na sve moguće načine trebalo potaknuti i samoregulaciju, a to znači pokušati pomoći struci da unutar svojih redova sama razvija etičnost kako ne bi sve završavalo na sudu.

Samoregulacija 

Smatra kako to samoregulacijsko tijelo mora biti neovisno, ali da država odnosno resorno ministarstvo mora pomoći da se ono ustanovi te ga treba profesionalizirati, a zato mu treba financijska potpora i logistika. To vijeće bi se sastojalo od novinara, urednika, nakladnika i javnosti i bilo bi prvo tijelo kojem bi se obraćalo u slučaju nekog propusta novinara ili pritužbi. 

"Voljela bih i da Ministarstvo kulture i medija pomogne samostalnim novinarima, da im omogući što više natječaja kako bi mogli aplicirati na njih i iskoristiti  svoja znanja na dobrobit čitave javnosti", otkriva prof. Vilović. 

Puno nerazumijevanja

Komentirajući dosadašnji rad Ministarstva, Vilović smatra da je ponešto i učinjeno, ali da je bilo i puno nerazumijevanja te se s nekim fondovima i preraspodjelom sredstava predugo čekalo. Na žalost, dodaje, nekih novinara više i nema u novinarstvu.

"Ministarstvo treba osigurati sve pretpostavke da bi se novinari osjećali ugodno kako bi u miru i neometano mogli raditi svoj posao i da ta profesija ne umre. Kada je bio potres u Zagrebu, tek kad su profesionalni novinari izašli na teren onda se moglo vidjeti koliko je to bitno da damo svu moguću snagu i povjerenje ljudima kojima je to struka" poručuje na kraju ta profesorica i još jednom podsjeća kako sve vlasti vole novinare dok god se ne dira u njih.