HNB se odavno otuđila od Hrvatske, njih ne zanima niti jedan problem

"Hrvatska narodna banka se odavno otuđila od Hrvatske, ne zanima ih niti jedan problem - ni ovrhe, ni visina kamate, ni blokade" rekao je između ostalog predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun dr. Goran Marić u emisiji Markov trg Z1 televizije u kojoj je predstavio svoju tek završenu knjigu "Slom lažnog proroštva". 

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu dr. Drago Jakovčević, koji je također gostovao u emisiji, rekao je da se "banke ponašaju kako im se dopusti, a njihovo ponašanje regulira HNB" zbog čega banke uopće ne krivi.

"Banke više zarađuju od kamata na minusima po tekućim računima građana, nego od kamata na stambene kredite, a stambeno zbrinjavanje bi moralo biti interes države", navodi Jakovčević. Dotakao se i činjenice da su danas u svijetu kamate na povijesno niskim razinama, no u Hrvastkoj nisu. "Kamata na dugoročni stambeni kredit u Hrvatskoj je 6,1 posto, u Njemačkoj 2,8 a u Austriji 2,2 posto, a za gospodarstvo još i veće", podsjetio je Jakovčević.

U emisiju se telefonski uljučila i Miriam Kervatin, predsjednica Udruge blokirani koja je navela da država "legalno kamatari građane preko Fine koja mjesečno na kamate i naknade za vođenje računa blokiranih građana uzme pola milijarde kuna." Spomenula je  i problem kredita s bandera, odnosn o činjenicu da se već godinama tolerira paralelni bankovni sustav, za što Marić odgovornom smatra fiskalnu i monetarnu vlast. "Neregistrirane kreditne tvrtke ilegalno djeluju po Hrvatskoj, a HNB za to nije briga", napominje Marić.

Jakovčević je pak spomenuo da su dometi porezne politike u Hrvatskoj također porazni jer imamo pet milijardi kuna neobračuntog i 55 milijardi kuna neobračunatog poreza, na što je Marić dodao da je država u samo jednoj godini uvela čak sedam milijardi kuna dodatnog poreznog opterećenja. "To lomi kralježnicu jačih gospodarstava, a kamoli krhkog hrvatskog gospodarstva."

Za izlazak iz ovakve situacije Marić kaže da je potrebno mobilizirati intelektualnu i stručnu infrastrukturu jer se u nas, tvrdi, ne koristi znanje, a intelektualce se gura u stranu. Također bi trebalo otkloniti sva zla potkupljivosti, odnosno korupcije, i sive ekonomije koju pospješuje upravo stalno povećanje poreza. Spomenuo je i činjenicu da se uopće ne mari za nalaze Državne revizije koja je utvrdila da se u Hrvatskoj godišnje dvije do tri milijarde kuna troši potpuno nepotrebno. Pojašnjava da bi Državnoj reviziji za njezin rad bilo potrebno osigurati samo pet milijuna kuna i revizija bi, kaže, uspjela kontrolirati sve za što je nadležna.

Naveo je i činjenicu da samo 0,33 posto poduzetnika ostvaruje 55 posto svih prihoda i dobiti u Hrvatskoj, zapitavši se kakvo je to tržište!?