Hladni rat na pragu Hrvatske: 'Nalazimo se na kriznom luku koji seže sve do Perzijskog zaljeva'

Vujić je pročelnik odjela za politologiju Matice hrvatske koji je diplomirao pravo na prestižnom Sveučilištu Paris II, suradnik-istraživač Pariške Akademije za geopolitiku i član znanstvenog vijeća francuskog znanstvenog časopisa ''Géostratégiques'' te autor knjiga na francuskom i hrvatskom jeziku: Geopolitika multipolarnog svijeta - razumijevanje svijeta u 21. stoljeću, (IGSI, Zagreb) Radikalna misao – Uvod u fenomenologiju političke radikalnosti; (Alpha, 2015), Le géoconstructivisme –Editions Académie de geopolitique de Paris, 2022., Le moment post-communiste en Croatie - Editions l'Harmattan, 2024.).

Uzimajući u obzir očito stvaranje novog svjetskog poretka, posebice uzimajući u obzir Trumpove i Putinove ambicije, ali i jačanje Kine, Vujić je za portal Direktno objasnio i što to znači povratak na bipolarnost hladnog rata, ali i kako će novo omjer snaga utjecati na Hrvatsku. "Poznata formula francuskog politologa Raymond Aron 'manje vjerojatan rat, nemoguć mir' za opisivanja  međunarodnih odnosa u doba Hladnoga rata, moga bi se primijeniti danas u obliku 'sve izvjesniji rat dok je mir sve udaljeniji'. U današnjem visoko napetom geopolitičkom okružju s ratom u Ukrajini, na Bliskom istoku, s Trumpovim najavama novog 'trgovinskog rata' s Kinom i Europom, svijet se suočava s novom redistribucijom karata koja pomalo nalikuje na povratak na blokovski model svjetskog poretka hladnoga rata", pojasnio je Vujić na početku razgovora za portal Direktno.

"Naravno, povijest se nikada ne događa u istom obliku i s istim uzročno-posljedičnih scenarijima. Naime, François Heisbourg, predsjednik International Institute for Strategic Studies, ističe da 'iako je danas rat globaliziran, to ne znači kako je na djelu svjetski rat onako kako je to bio slučaj u Prvome i Drugome svjetskom ratu'. Ono što se u doktrini geopolitike i geostrategije naziva trećom ili četvrtom generacijom svjetskog rata jest plod akumulacije i proliferacije lokalnih i regionalnih oružanih sukoba, pri čemu su uključene, putem posredničkih (proxy) i hibridnih aktera, svjetske velesile sa suparničkim geoekonomskim i geopolitičkim interesima", dodao je.

FOTO: Željsko Puhovski/CROPIX

'Ravnoteža prijetnji'

Tijekom trećega svjetskog rata (Hladni rat), Sovjetski Savez i SAD nisu izravno intervenirali, nego su delegirali drugim regionalnim akterima vojne operacije, pojasnio je naš sugovornik. "Pad Berlinskoga zida 1989. i napad 11. rujna 2001. otvaraju novo poglavlje četvrtoga svjetskog rata, asimetričnoga rata protiv nevidljivog islamskog neprijatelja, ali početak Bushova američkog unilateralizma i novoga svjetskog poretka obilježen je vojnim avanturama u Afganistanu i Iraku. Taj rat protiv terorizma, koji je pogodio 29 zemalja (suočenih s terorističkim napadima) mobilizira goleme ljudske, financijske i materijalne resurse i prouzročio je veliki broj žrtava. Premda ne nalikuje na klasični svjetski frontalni rat, poprima oblike četvrtoga svjetskog rata".

Vujić dodaje da smo i "svjedoci, u kontekstu rata u Ukrajini (barem u retorici Putinove Rusije),  detabuizaciji prijetnje uporabom nuklearnog oružja, načelno ograničenog na odvraćanje, što odražava oblik uklanjanja mogućnosti uporabe taktičkog nuklearnog oružja u okviru konvencionalnog rata, a samim time i očvršćivanje 'ravnoteže prijetnji' u međunarodnoj zajednici". Kako je pojasnio, za razliku od blokovske bipolarne podjele i zamrznutih oblika sukoba za vrijeme hladnoga rata, rat u Ukrajini kao prvi globalizirani rat s proxy akterima je eskalirao u 'toplu fazu' globalnog ratovanja i ozbiljnim prijetnjama uporabe nuklearnog oružja".

"Za razliku od doba prošlog hladnoga rata kada je  svijet bio zaleđen u svom najvažnijem dijelu, naime u Europi. Suvremeni oblik hladnoga rata dio je uvelike fluidnog i dinamičnog konteksta globalizacije pod napetostima, podložne političkim i geopolitičkim  dinamikama i fragmentaciji. Nadalje, ovim razlikama između dva rata dodaje se i treći:  današnja geopolitička konfiguracija nastanjuje još jedna supersila, Kina koja ima globalne gospodarske i geopolitičke pretenzije. U zadnjem godišnjem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu  za 2025 godinu, ističe se glavne prijetnje koje opterećuju planet kratkoročno i srednjoročno: oružani sukobi, klimatske, društvene i tehnološke krize isprepliću se i oblikuju visokih napetosti", naglasio je.

FOTO: EPA

Dva ključna koncepta

"Od  ruske invazije na Ukrajinu, geopolitički sukobi poprimili su razmjere bez presedana, s posljedicama koje se protežu daleko izvan bojnih polja. Vojne napetosti izazvale su rast cijena energije, poremetile lance opskrbe i oslabile gospodarstva već oslabljena pandemijom Covida-19, ističe se u izvješću. Prijetnje dezinformacije, identificirane su kao glavni rizici, te nastavljaju 'podrivati društvenu koheziju nagrizanjem povjerenja i pogoršavanjem podjela'. Druge opasnosti, poput ekstremnih vremenskih nepogoda, kibernetičke špijunaže i polarizacije u društvima, nadopunjuju ovu sumornu kratkoročnu sliku.  Trump je najavio povlačenje iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Pariškog sporazuma, te najavio je povlačenje iz Pariškog sporazuma. Ova strategija povećava rizike povezane s dva ključna koncepta u političkoj znanosti: Tukididovom zamkom i Kindlebergerovom zamkom", rekao je Vujić za Direktno.

Kako je naveo, ove dvije zamke čine, prema politolog Érick Duchesneu, eksplozivan koktel globalne geopolitičke i ekonomske nestabilnosti. "Različite vrste kolateralne štete mogu proizaći iz trgovinskog sukoba koji već nekoliko godina traje između Sjedinjenih Država i Kine.  Rat u Ukrajini ubrzao je, ali ne i pokrenuo veliku transformaciju u svjetskom poretku. Sposobnost dominantne globalne sile da izgradi i održi globalnu hegemoniju nad drugim silama vjerojatno je propala. Skupina sila u usponu (Kina, Brazil i Indija) ili sila u nastajanju (ostale zemlje BRICS-a) ne samo da osporavaju američku hegemoniju nego i snažno utječu na redefiniciju globalnih institucija".

Vujić istiće kako su međunarodni  odnosi brutalno repolitizirani. "Pojavili su se novi pojmovi, kao 'kolektivni Zapad' i 'kolektivni/globalni Jug', koji dovode u pitanje dosadašnju cirkulaciju dobara, financija i kapitala, dok policentričnost i fragmentacija prostora najviše dolazi do izražaja u monetarnoj, ali i informacijskoj domeni. Središnje pitanje jest može li se globalni poredak preustrojiti integrirajući centrifugalne regionalne aktere i sile globalnog Juga koji se razvijaju autonomno i konstruiraju vlastite sustave vrijednosti koji su često protuzapadno usmjereni.  Protekcionističke mjere ne odnose se samo na ograničenje uvoza, nego sve više i na ograničenje izvoza, često u područja koja se smatraju 'strateškim'. Kraj tzv. sretne globalizacije obilježen je povratkom Schmittova koncepta politike, utemeljena na prepoznavanju i dihotomiji 'prijatelj/neprijatelj'. Deglobalizacija koja se odvija pred našim očima, potaknuta povratkom nacija i krizom multilateralizma, nije bila ništa drugo nego povratak diskriminirajuće politike na globalnoj razini", objasnio je.

FOTO: Tomislav Kristo / CROPIX

Hrvatska - Rimlanda

Vujić je istaknuo kako se Fareed Zakaria, novinar i američki esejist indijskog podrijetla, u knjizi Postamerički svijet nije se usredotočio na slabljenje Sjedinjenih Država, već na uspon Drugih, ponajprije Kine, koja se sada koristi ratom u Ukrajini i na Bliskom istoku kako bi se nametnula kao posrednik-arbitar u međunarodnim odnosima. "Službeni manihejski stav Rusije i djelomično globalnog Juga o borbi protiv 'arogantnog i dekadentnog' Zapada navješćuje i blokovsku svjetonazorsku frontu unutar globalne geopolitike. Svakako se ne možemo zadovoljiti razmišljanjem o svijetu u smislu bipolarnosti između Sjedinjenih Država i Kine, jer složenosti svijeta idu u smjeru nove geopolitičke tripolarne rekonfiguracije: uz 'klasični' sukob Istoka i Zapada, sada globalnog Zapada i globalnog Istoka, nastaje i jača globalni Jug, koji ne podržava jasno Rusiju u njezinu agresorskom ratu u Ukrajini, ali izražava rezerve prema Zapadu, a takav će mogući tripolarni poredak u budućnosti biti u najmanju ruku asimetričan i kaotičan".

Zanimalo nas je također i kako ta bipolarnost hladnog rata odraziti se na Hrvatsku. "Hrvatska, koja pripada mediteranskom, srednjoeuropskom i južnoeuropskom prostoru, nalazi se zbog svog geopolitičkog položaja u zoni 'Rimlanda', na spoju različitih lukova međuovisnih kriza i napetosti: graniči s južnom Europom i Balkanom, nadovezuje se na krizni luk koji je postupno poprimio oblik istočno od linije Baltik-Balkan, zatim, izvan Europe, prema nestabilnoj zoni formiranoj na jugu i istoku Sredozemlja do Bliskog i Srednjeg istoka ili čak do Perzijskog zaljeva", rekao je Vujić.

EU je na prekretnici, spas se krije u jednom: 'Pomirimo se s idejom da im više nismo prioritet'

"Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je ponovno zanimanje za regiju 'Zapadnog Balkana' gdje se ruski utjecaj pokazao zabrinjavajućim. Dapače, Zapad strahuje od scenarija 'osetizacije' ovog prostora, koji bi lančano potaknuo nacionalističke zahtjeve, ozbiljno narušivši poslijeratnu ravnotežu  Bosne i Hercegovine i šire.  Upravo zbog takvog osjetljivog geopolitičkog položaja i okružja . Hrvatska kao članica EU i NATO, treba nastojati jačati svoje obrambene sposobnosti i poticati  kao inhibitorski čimbenik stabilnosti  tog područja", zaljučio je Jure Vujić u razgovoru za portal Direktno.