NESHVATLJIVO IZBACIVANJE LEKTIRA

Hitrec za Direktno: 'Smogovci' i 'Eko Eko' preživjeli su komunizam, tuđmanizam, detuđmanizam i sada su degradirani

Autor

Alen Vlahović

U razgovoru za Direktno, hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist Hrvoje Hitrec ističe kako je Ministarstvo obrazovanja u slučaju lektira i kurikularne reforme zakazalo. Komentirao je i izbacivanje s popisa njegovih djela 'Eko Eko' i 'Smogovci'.

14.02.2019. u 19:06
Ispiši članak

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak uvažit će kritike upućene na nedavno doneseni kurikulum hrvatskog jezika te je u četvrtak najavila da će učiteljima biti upućen anketni listić, a iz njihovih će odgovora biti kreiran popis suvremenih lektirnih djela, čime se, ističe, promovira autonomija i stručnost učitelja.

To se izravno povezuje s budućim radom našeg školstva, i u pogledu obrazovanja, nastaju određene promjene koje će se reflektirati na rad učenika što predstavlja određeni problem. Cijelu situaciju za Direktno je komentirao i slavni hrvatski književnik Hrvoje Hitrec koji je istaknuo nezadovoljstvo radom Ministarstva obrazovanja i istaknuo kako se "Baština hrvatskog školstva" ne njeguje dovoljno i ne održavamo tradiciju. Smatra da je rad ministarstva krajnje neozbiljan i nestručan.

Kakvo je Vaše  mišljenje o izbacivanju s obveznog popisa kultne lektire 'Smogovci', ali ne samo te lektire, već i niza ostalih važnih djela koja su bitna u pogledu obrazovanja mladih?

'Smogovci' su izbačeni, ali također i 'Eko Eko', preživjeli su između ostalih komunizam, tuđmanizam, detuđmanizam i sada su degradirani. Ništa me ne čudi, jer sve ovo što se događa je neozbiljno i nestručno.

Mislite li da je ministrica Divjak malo izgubljena u ovoj situaciji jer daje na slobodu učiteljima izbor lektira i putem ankete traži povratne informacije ili je to dobar potez ministarstva obrazovanja?

Ministrica Divjak je izgubljena i inače pa tako i u cijeloj reformi školstva. Ovo je samo jedan od znakova prikaza svih zabluda. Mislim da cijela priča s lektirom još nije završena, sve je još uvijek mobilno, kao što se vidi, iz dana u dan. Vidjeli smo na primjeru s 'Dnevnikom Anne Frank' koliko se priča vrti u krug. Osim toga, na obveznom popisu bi trebali biti i hrvatski klasici pisaca koji su još uvijek živi. Očito se čeka da mi umremo pa će se oni vratiti u lektiru. Što se tiče anketa, to možemo generalizirati na sva područja kurikularne reforme da nema jasnog plana. Nastavnicima se daje sloboda da sami odlučuju, a to je pokazatelj da sustav ne funkcionira. Svatko od učitelja će imati svoje kriterije i sve će se temeljiti na 'privatnim odlukama'.

Kako će se cijela situacija konkretno reflektirati na učenike, hoće li neka važna, izostavljena djela imati veliku ulogu u obrazovanju mladih?

Neka važna djela za sobom imaju i važne poruke koje će zaobići velik dio budućih generacija. Kad se radi o književnosti, nije dobro govoriti o porukama. Svaka lektira ima svoju poruku, važno je razviti književnost kroz umijeće pisanja. Pa da djeca preko toga i preko učenja od dobrih hrvatskih pisaca uče i hrvatski jezik. Hrvatska književnost će vjerojatno i u budućnosti biti u ovakvom obliku. Djeca uglavnom izlaze nepismena iz škole.

Kakvo je vaše generalno mišljenje u pogledu rada Ministarstva obrazovanja? Dobivaju li naša djeca dovoljno kvalitetan sadržaj i potrebno znanje u školama?

Ne. Ni u ovom trenutku, a neće ni nakon te reforme školstva, tako da mislim da je sve to neprofesionalno rađeno i što je najgore, mislim da je jedna gospođa s televizije rekla da ne treba zaboravljati na tradiciju hrvatskog školstva. U ovom trenutku ne vidim baš ni jedan primjer da se naša dugogodišnja školska Baština njeguje. Iz naših škola su izlazili kvalitetni ljudi koji su u inozemstvu napravili karijere. Nije naše školstvo bilo generalno loše, ali ga je trebalo nadograđivati i raditi na njemu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.