Hitrec o dodjeli nagrade Handkeu: Srozan je ugled Nobelove nagrade, Hrvatska je učinila jedini mogući potez

Odluka da se Nobelova nagrada za književnost dodijeli Handkeu dočekana je s mnogim kritikama jer je austrijski pisac podržavao Miloševića, glavnog arhitekta ratova u Jugoslaviji '90-ih godina prošlog stoljeća, koji je umro u pritvoru Haškog suda 2006. ne dočekavši presudu za ratne zločine. 

Hrvatska je četvrta država, nakon Albanije, Kosova i Turske, koja je objavila da neće imati svog predstavnika na dodjeli, iako su na svečanost i prijam pozvani svi veleposlanici u Švedskoj. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izvijestio je veleposlanstvo zemlje u Švedskoj kako nitko u ime te države ne može sudjelovati na dodjeli Nobelove nagrade austrijskom spisatelju Peteru Handkeu čime se BiH pridružila zemljama koje bojkotiraju događaj.

"Hrvatska državna vlast učinila je jedini moguć, logičan potez, budući da je riječ o čovjeku koji bez ikakvih ograda slavi i hvali velikosrpsku fašističku agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, štoviše niječe ne samo srpski genocid u Srebrenici nego mu je vjerojatno simpatičan i genocid nad  Hrvatima u hrvatskom Podunavlju i drugdje", zaključuje Hitrec.

Ovakav gaf Švedske akademije još nismo vidjeli

Handkeu je u utorak formalno predana nagrada u visini od devet milijuna kruna (935.000 dolara). Sam Handke je u petak na konferenciji za medije u Stockholmu odbio odgovoriti na pitanja o svojoj podršci Miloševiću, a postoji li mogućnost da se Švedska akademija možda pokajala zbog dodjele Nobela upravo Handkeu, Hitrec kaže:

"Švedska akademija se i do sada u dodjeli Nobela često vodila političkim i izvanknjiževnim nagnućima, ali takav gaf, namjeran ili ne, još nismo vidjeli. Jesu li možda konzultirani neki švedski političari s kojima smo imali velikih problema u vrijeme rata, ne znam, ali slutim. U svakom slučaju, srozan je ugled Nobelove nagrade za književnost, a glede kajanja – ako tko iz Akademije bude dao takvu izjavu, bit će licemjerna".

Iako su Handkeovi stavovi takvi kakvi jesu, pitanje je mogu li se oni odvojiti od njegova književnog stvaralaštva, pa da na to možemo gledati odvojeno.

"U načelu, književno se stvaralaštvo može odvajati od svjetonazora autora, ako književno djelo nije nastavak neetičkoga i neljudskog autorova javnog djelovanja u svom vremenu. Primjera ima podosta, primjerice tko bi rekao, čitajući 'Knjigu o džungli' da je Kipling bio rasist većega kalibra", zaključio je Hitrec.