MIŠLJENJE STRUČNJAKA

INTONIRANJE HIMNE Poštuje li je više onaj tko drži ruku na srcu ili...?

Autor

mn/Dijana Jurasić/Večernji list

Intoniranje državne himne u svečanim prigodama podrazumijeva da svaki hrvatski građanin stoji dostojanstveno i mirno odajući počast tom državnom simbolu, no propisi ne određuju hoće li građani stajati ruku spuštenih niz tijelo ili s rukom na srcu.

08.10.2019. u 22:57
Ispiši članak

Nije prošlo nezapaženo da je general Ante Gotovina za vikend, na proslavi 28. obljetnice od obrane Zadra, okružen HDZ-ovcima, ministrom Grlić-Radmanom te predstojnikom Ureda premijera Frkom-Petešićem koji su slušali himnu s rukom na srcu, mirno stajao s rukama spuštenim niz tijelo.

Gotovina zasigurno zna da je prvi predsjednik Hrvatske, pokojni Franjo Tuđman, bio začetnik stava da je držanje ruke na srcu pri intoniranju himne znak poštovanja i iskazivanja domoljublja, no očito se u tome ne bi s njim složio.

Tako je držanje ruke na srcu, po ocjenama stručnjaka, kod nas običaj rezerviran uglavnom za članove HDZ-a uključujući i premijera, te sportaše, osobito nogometaše i rukometaše.

Ruka na srcu za intoniranja himne nije Tuđmanov izum jer je takva praksa prisutna u SAD-u i još nekim zemljama. Ruku na srcu za intoniranja himne drže i predsjednici i građani SAD-a, predsjednici i sportaši Ukrajine, ali i francuskog predsjednika Macrona vidi se na fotografijama s rukom na srcu, zbog čega mu neki prigovaraju da je to “pokupio” od Amerikanaca.

S druge strane, u jednoj prigodi snimljeno je kako je prva dama SAD-a Melania Trump “trknula” supruga jer je zaboravio staviti ruku na srce, što je u toj zemlji obveza kad svira himna.

Ustavnopravni stručnjak Mato Palić ističe da nije formalno propisano trebamo li dok svira himna mirno stajati s rukom na srcu ili ruku spuštenih niz tijelo.

"Niti himnu više poštuje onaj tko drži ruku na srcu, niti onaj tko stoji s rukama opuštenim uz tijelo. To je stvar običaja, pa su sportaši skloni držanju ruke na srcu i u pravilu članovi HDZ-a, koji tako pokazuju domoljublje. I jedni i drugi vjeruju da držanjem ruke na srcu, a ne samo pjevanjem himne, pokazuju emotivnu privrženost državi", govori Palić.

Prije desetak godina, Ozren Biti iz Instituta za etnologiju i folkloristiku objavio je znanstveni rad “Ruka na srcu kao izraz narodne duše” u kojem je analizirao praksu hrvatskih sportaša da drže ruku na srcu za intoniranja himne.

Vrhunski sportaši zastupaju državu kao dio reprezentacije ili nastupaju pod zastavom svoje države u individualnom sportu. U oba su slučaja prisutni nacionalni simboli, zastava, grb, himna, a početke hrvatskog nogometa u doba osamostaljivanja države obilježila je reprezentacija. Tako je generacija vatrenih osim odličnim rezultatima imidž kreirala pronacionalnom retorikom u čemu je prednjačio izbornik Ćiro Blažević, tada bliski Tuđmanov prijatelj, naveo je Biti.

Dio “nacionalnog folklora” koji se vezivao uz sportske i javne nastupe Vatrenih otpada i na držanje reprezentativaca i stručnog stožera na terenu prigodom izvođenja himni na počecima međunarodnih utakmica. “Pošto u sportu sveprisutna fraza ‘poginut ćemo na terenu’ u slučaju nogometne reprezentacije preneseno znači da mladići idu u bitku kako bi žrtvovali svoje tijelo za tijelo nacije, prislonjena bi ruka na srcu tijekom sviranja himne imala biti prisegom tom htijenju odnosno cilju”, napisao je Biti.

Praksa ruke na srcu održala se od Vatrenih sve do ere rukometne reprezentacije Paklenih i izbornika Line Červara.

Iako, prema Bitijevu mišljenju, ruka na srcu rukometnih reprezentativaca radi primjesa stranačke politike u tom sportu te angažmana vodećih igrača tada u kampanji HDZ-a donekle oživljava tradiciju iz doba Vatrenih, u novim geopolitičkim okolnostima ne može figurirati na način kao ruka na srcu Zvonimira Bobana ili Šukera.

Stoga je Biti zaključio: “Moje se iščitavanje ‘ruke na srcu’ kao izraza ‘narodne duše’ stoga može prihvatiti kao jedan od mogućih, gotovo zanemaren, odgovora na pitanje: ‘Što nam sport može reći o mijenjanju percepcija nacionalnog identiteta?’”.

No, i sportaši u Italiji drže ruku na srcu, kao i Neymar iz Brazila, piše Večernji list.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.