HIBRIDNI RAT Stvarna opasnost ili mit?

Najčešći oblik hibridnog rata je svjesno ubacivanje dezinformacija ili lažnih vijesti u medijski eter kako bi se naštetilo državnim institucijama poput vojske, vlasti i ostalih sigurnosnih organizacija.

Najčešća definicija hibridnog ratovanja jest da se radi o vojnoj strategiji koja sadrži elemente konvencionalnog ratovanja, nekonvencionalnog ratovanja i kibernetskog ratovanja.

U zadnje vrijeme je najpopularnije kibernetsko ratovanje zbog sve većeg utjecaja tehnologije na društvo. Ono obuhvaća hakiranje bitnih sigurnosnih podataka jedne države, izazivanja panike i propagande, ugrožavanje tehnološke sigurnosti i infrastrukture. Zadnjih godina se često optužuje Rusiju i ruske hakere za pokušaj namještanja izbora i referenduma na Zapadu, krađe podataka i izazivanja panike.

Hibridno ratovanje je postala bitna tema uoči pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. U kampanji se zbog pomirljivih izjava Trumpa protiv Putina optuživalo Ruse da su povezani s Trumpovom kampanjom i kako raznim dezinformacijama i propagandama u javnosti pokušavaju navesti američke građane da mu daju glas. U zadnje vrijeme Ruse se optužuje kako su njihovi hakeri pokušali lažirati referendum o Brexitu, ali također i da raznim poslovima, financiranjima kampanja i pomoću svojih državnih medija RT i Sputnjika podržavaju razne europske populističke pokrete u razbijanju Europske unije.

Pojam hibridnog rata je u Hrvatskoj poznat već od početka Domovinskog rata. Prvi poznati primjer je bio informacijski rat kojeg je provodila Kontraobavještajna služba (KOS) JNA na samom početku rata. Operacija Opera i Labrador je bila akcija vojnih kontraobavještajaca koja je obuhvaćala medijske dezinformacije i terorističke akcije kojima je cilj bio uništiti moral hrvatskih snaga i građana te prikazati mladu hrvatsku državu profašističkom. U sklopu akcije je čak minirano i židovsko groblje, u javnost je pušteno niz teorija s kojim se pokušavalo ostvariti razdor u vlasti i javnosti. Nakon par godina akcija je u potpuno razotkrivena.

U zadnje vrijeme se često spominjao i "slučaj svastika" kao jedan oblik specijalnog rata koji ima za cilj prikazati Hrvatsku kao profašističku državu. Te sumnje pobuđuje i činjenica da ni danas nije otkriven počinitelj koji je nacrtao svastiku na Poljudu. Drugi poznati primjer je stupanje na dužnost aktualnog ministra obrane Damira Krstičevića. Prije nego što je stupio dužnost, u nekim medijima su se pojavili navodni ratni zločini 4. gardijske brigade u Bosni i Hercegovini. Poslije je sve demantirano, a general Gotovina je u intervjuu potvrdio kako se radilo o specijalnom ratu protiv njegova suborca.

Premijer Plenković također spominje hibridni rat u slučaju Agrokora koji ima za cilj srušiti stabilnost hrvatske ekonomije, a ministar Krstičević je na današnjoj konferenciji za medije napomenuo kako se hibridni rat nastavio i napisima o njegovom lažiranju rada na američkom sveučilištu West Point.  Hrvatska je jedna od potpisnica peticije Federice Mogherini protiv ruskog hibridnog rata, a SOA u svojim izvješćima također spominje neke oblike onoga što bi se moglo smatrati hibridnim ratovanjem.

Očito je da će se taj pojam sve češće spominjati u javnosti te da će javnost ostati u dilemi radi li se o stvarnoj opasnosti ili mitu. Sve dok se ne pruže dokazi.