HGK: javni dug raste po stopi višoj od 10 posto na godišnjoj razini

Na kraju kolovoza dug opće države dosegao je iznos od  256,4 milijarde kuna, što je 23,5 milijardi kuna ili 10,1% više nego u kolovozu prošle godine. Time se nastavlja razdoblje dvoznamenkastog rasta duga na godišnjoj razini, karakteristično za posljednjih trinaest mjeseci, s izuzetkom travnja ove godine kada je rast iznosio tek nešto nižih 8%.

Narasla državna potrošnja i visok proračunski deficit ne pružaju mogućnost usporavanja rasta javnog duga, čije servisiranje, odnosno troškovi kamata, predstavljaju sve teži teret.

U odnosu na srpanj, dug je u kolovozu povećan za 582,5 milijuna kuna, i to pretežito kratkoročnim zaduživanjem na domaćem tržištu. Načelno, u osam se mjeseci ove godine opća država, i to većim dijelom, orijentirala na domaće tržište koristeći višak likvidnosti na tržištu i stoga niske kamatne stope na trezorske zapise.

Pritom se od ukupnog prirasta duga opće države u osam ovogodišnjih mjeseci, u iznosu od 6,3 milijarde kuna, na prirast domaćeg duga odnosilo 7,1 milijarda kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 0,8 milijardi kuna. Kako je prirast ukupnog duga bio manji od ostvarenog proračunskog manjka, očito je da se država u financiranju svojih potreba djelomično oslanjala i na korištenje sredstava depozita kod HNB-a prikupljenih plasmanom inozemne obveznice krajem prošle godine.

Nastavlja se i tendencija rasta duga lokalne države. Na godišnjoj razini dug lokalne države bilježi rast u posljednjih jedanaest mjeseci, s time da se u posljednja tri mjeseca stope rasta kreću na relativno visokim razinama od oko 30%. Međutim u strukturi ukupnog duga opće države udio lokalne države iznosi još uvijek niskih 2,1%.

Nastavkom visokog rasta, razina duga opće države u kolovozu je premašila iznos od 78% BDP-a, a do kraja godine mogla bi narasti na oko 82% BDP-a. Rast javnog duga nastavit će se i u narednoj godini, premda nešto usporenijom dinamikom, s obzirom na potrebu financiranja još uvijek visokog proračunskog deficita planiranog u iznosu od 12,6 milijardi kuna, stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore.