Herak: Kruzing turizam je 'stampedo' turizam u kojem od turista dobijete najmanje i najgore

Herak smatra da je s obzirom na učestalost, frekventnost ili udio kruzing turizma u Hrvatskoj, rizik od incidenata i nesreća prilikom uplovljavanja ogromnih kruzera u hrvatske luke daleko manji nego u Veneciji.  "Izuzev Dubrovnika koji je najviše vršno opterećen, takav je rizik daleko manji u Splitu, Zadru, Rijeci i Puli gdje je na godišnjoj razini mali broj takvih uplovljavanja", napominje taj bivši ministar turizma.

Otkriva kako se kruzing turizam nekad zvao 'stampedo' turizam u kojem od turista dobijete najmanje i najgore. 

"Imate primjer Dubrovnika gdje je prosječna potrošnja gosta oko 170 eura dnevno, dok turist s kruzera troši 51 euro, dakle tri puta manje", ističe naš sugovornik te navodi kako se uz sigurnosni problem koji se na djelu pokazao u Veneciji, a kod nas u Dubrovniku, uz nisku potrošnju takvih gostiju i zanemarivu dužinu njihova boravka u gradu (prosječno pet i pol sati),  ne smije zaboraviti ekološka komponenta jer su kruzeri veliki zagađivači, kao i velika vršna opterećenja.   

Strahovito smanjuje kvalitetu

"Kruzing turizam strahovito smanjuje kvalitetu ponude za goste koji borave dulje i plaćaju više. Analize koje smo radili na Institutu za turizam  pokazale su da gosti s kruzera nisu gosti povratnici. To je vrsta turizma koji Hrvatska želi, ali u vrlo kontroliranim uvjetima i ograničenim brojkama. Zabraniti ga ne možemo, ali ga možemo ograničiti visokim lučkim pristojbama i naknadama",  ističe Herak.

Smatra kako se na našoj najprestižnijoj destinaciji, Dubrovniku,  kvaliteta gubi upravo kroz kruzing turizam. "Ne možete ga izbjeći, treba ga, ponavljam,  ograničiti kroz visoke lučke pristojbe i naknade jer ćete kroz višu cijenu ulaska u vašu luku dobiti ne samo goste veće platežne moći, nego ćete smanjiti i pritisak i masovnost takvih dolazaka", zaključuje naš prvi sugovornik.   

Inače, kružna putovanja predstavljaju granu turizma s najbržim rastom u usporedbi s bilo kojim drugim sektorom u turizmu.  Mediteran je drugo najjače tržište u svijetu u kojem po broju putnika prvo mjesto zauzima Barcelona. Najprometnija hrvatska luka Dubrovnik na desetom je mjestu, s oko milijun putnika godišnje te s udjelom u kruzing turizmu od 70 posto na razini Hrvatske. 

Situacija bolja od kada smo u EU

Brodovi su, pa tako i kruzeri, ogromni zagađivači i imaju poguban učinak na okoliš, a posljedično tome i na zdravlje ljudi.   

Marijana Pećarević s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, pojasnila je kako su brodovi glavni izvor ne samo sumpornih oksida u zraku nego i drugih stakleničkih plinova. "Tzv. sumporna direktiva na razini EU-a se svako toliko mijenja i dorađuje, a cilj je da se do 2020., udjel sumpora u gorivima koja koriste brodovi s 3,5 posto smanji na 1, 5 posto. Usporedbe radi, udio sumpora u gorivima koja koriste automobili je  0,0015 posto", navodi Pećarević  i ističe da se stanje u hrvatskim lukama, pa tako i u Dubrovniku, počelo popravljati od kada smo postali dio Europske unije. 

"Situacija je daleko bolja nego prije 2014. godine, a Lučka uprava Dubrovnik je početkom godine stavila mjernu jedinicu za mjerenje cijelog niza plinova u blizini luke, jer se do sada uopće nije kontrolirala njihova razina", otkriva nam ta znanstvenica. 

Podsjetila je kako je Dubrovnik imao najveće taloženje sulfata i zabilježene vrijednosti su bile preko 30 kg/ha, dok je dozvoljena razina 5 kg/ha. Danas je, tvrdi, stanje daleko bolje, jer moramo poštivati standarde EU-a.

U dogovoru s Lučkom upravom prijavljen je zajednički projekt kako bi se prikupljali podaci o kretanju brodova i analizirao njihov utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi kao i na stanje morskog eko sustava. Otkriva nam poraznu činjenicu kako je zadnje istraživanje u tom smislu u dubrovačkoj luci Gruž zadnji put rađeno 80-tih godina. Sada bi se to, navodi, trebalo promijeniti.

'Respect the City'

S obzirom na to da je promet s kruzerima u Dubrovniku nekotrolirano bujao te stvarao neviđene gužve i pritisak na grad kao i na komunalnu infrastrukturu, gradski oci su u 2018., pokrenuli projekt 'Respect the City' u sklopu kojeg je najavljeno kako će od ove turističke sezone biti dopušteno uplovljavanje 'samo' za dva kruzera dnevno. Istodobno, broj posjetitelja s kruzera ne bi smio biti veći od 5000 u jednom danu.

Jesu li skepticizam i nepovjerljivost oko provedbe te odluke opravdani, pokazat će već ova turistička sezona.

Kad je novac u pitanju, sigurnost 'gubi bitku'.

Iz Lučke kapetanije Dubrovnik neslužbeno su nam komentirali incident s kruzerom u Veneciji te istaknuli kako u tom slučaju niti tegljač koji je ga je  vukao prema pristaništu u kanalu nije pomogao spriječiti nesreću jer su nakon sudara kruzera s manjim turističkim brodom popucali  konopci koji su vukli tu 'grdosiju' od broda. Tegljači su inače dodatna sigurnosna mjera kod 'ticanja'  tako velikih brodova, a u dubrovačkoj luci Gruž na raspolaganju je jedan i njegove usluge koristi tek oko pet posto brodova koji u nju uplovljavaju. Na upit Direktnog, zašto je taj postotak tako nizak, odgovoreno nam je da korištenje tegljača prema zakonu nije obvezno, a i dodatno košta brodove.  A kad je novac u pitanju, onda sigurnost 'gubi bitku'.

Inače, incidenti s kruzerima nisu nepoznati u Hrvatskoj. Najpoznatiji se dogodio 2004. godine kada se ispred Lokruma odvijala prava drama jer su se dva velika kruzera s 2600 putnika zbog jakog vjetra gotovo sudarila, a jedan od njih je zamalo udario u hotel 'Villa Dubrovnik'.  Tragedija je izbjegnuta, ali je zbog počupanih dovoda struje, telefona i vode, za Lokrum te godine sezona bila završena zbog čega je taj otok u dubrovačkom akvatoriju trpio štetu od 30 tisuća eura dnevno. 

Mediji su izvještavali i o incidentu iz 2009. godine kada je  kruzer s 1900 putnika zbog jakih udara bure izgubio kontrolu prilikom pristajanja u luku Gruž te pritom potopio nekoliko barki.