TURISTIČKA SEZONA VRLO NEIZVJESNA

Herak za Direktno: Kada se situacija s pandemijom popravi, krenut će nemilosrdna bitka za turiste; Hrvatska mora biti spremna

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Ima li hrvatski turizam uslijed svjetske pandemije korona virusa ikakve šanse u ovoj godini i što će biti od sezone koja je već trebala početi, za portal Direktno komentirao je bivši ministar turizma i posebni savjetnik aktualnog ministra Ivan Herak

07.04.2020. u 22:09
Ispiši članak

Herak je odmah na početku istaknuo kako je trenutno vrlo nezahvalno bilo što predviđati te podsjetio da je Ministarstvo Gari Cappellija izradilo tri moguće scenarija za hrvatski turizam ove godine te kao najizgledniji scenarij predvidjelo pad noćenja od 75 posto ako lipanj ili srpanj budu mjeseci mogućeg olakšanja mjera.

"Kada će epidemija završiti to je izuzetno teško prognozirati. U svakom slučaju, ohrabrujuća je najava koja dolazi iz Austrije, a to je da će popustiti s mjerama i sredinom svibnja otvoriti hotele.  Međutim, oni imaju jednu veliku prednost pred nama, a to je da imaju puno veći standard i strahovito jako unutarnje tržište. Drugim riječima, oni se za razliku od nas mogu osloniti na domaće turiste", upozorava bivši ministar turizma.    

Orijentacija na domaće tržište

Hrvatska će se, kada se steknu okolnosti, isto okrenuti prema bližim tržištima i prema domaćim turistima, napomenuo je.  

Iako ističe da se to ne može usporediti, podsjeća na otežavajuću okolnost koju je imao kao aktualni ministar turizma kada je NATO-savez  bombardirao Srbiju, krajem ožujka 1999. godine i kada je prijetilo da će to Hrvatskoj uzeti čak 60 posto sezone.

"I tada smo se morali orijentirati na domaće tržište i imali smo jednu akciju naziva '699' gdje smo s gotovo 700 kuna po osobi financirali odlazak hrvatskih građana tjedan dana na more. Kroz tu akciju na Jadran je otišlo 70 tisuća ljudi i pomoću nje smo ostvarili pola milijuna noćenja", podsjeća. 

'Nitko neće pritisnuti gumb i početi trčati prema Hrvatskoj'

Na naš upit postoji li neki rok do kada bi, ako bi epidemiološka situacija bila povoljna i mjere se popustile, ipak mogli spasiti sezonu, Herak odgovara da i kada dođe taj trenutak nitko neće 'pritisnuti gumb i početi trčati prema Hrvatskoj'. 

"Treba biti jasno da će pandemija imati utjecaj na psihu ljudi i njihovu motivaciju za turistička putovanja. Druga stvar koju treba imati na umu jest da će tada nastupiti nemilosrdna bitka za svakog turista i za nju ćemo morati biti jako spremni", upozorava.

Za Hrvatsku je povoljno, smatra, što smo autodestinacija i naš fokus će osim domaćih turista svakako biti i bliska tržišta poput Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske, ali i zemalja bivše države.

Krive teze

Na našu opasku kako će krah turističke sezone biti veliki udarac za hrvatsko gospodarstvo jer na turizam otpada gotovo 20 posto BDP-a, Herak nas ispravlja i precizira kako izravno na turizam otpada 11,5 posto te ukupno 18,5  BDP-a, ako uračunamo multiplikativne dodane vrijednosti u drugim djelatnostima. 

"Kriva je teza da ovisimo samo o turizmu. Nije problem u turizmu nego u drugim granama koje se dovoljno ne razvijaju. Iz toga se izvlači još jedan krivi zaključak, a to je da država posebno stimulira turizam; no, to nije točno jer je monetarna politika uvijek bila na štetu turizma, a ministri turizma u sukobu s ministrima financija.  Možda je aktualni ministar Zdravko Marić tu najviše napravio kada je popustio PDV na hranu i ostalo, a osobno mislim da možemo i nešto pozitivno izvući iz aktualne situacije. Za početak je dobro da vidimo tko su ti ljudi koji su sposobni nešto voditi, tko je stručan i sposoban, a tko nije", poantira naš sugovornik i zaključuje kako se u svemu ne smiju zaboraviti prioriteti, a to je zdravlje ljudi, očuvanje radnih mjesta i kada je turizam u pitanju, minimalna likvidnost hotelsko-turističkog sektora.
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.